Putin bacio rukavicu Zapadu: Predlog je na stolu, kako je odgovorila Evropa

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin ponovo je pozvao na direktne mirovne pregovore s Ukrajinom, predlažući da se razgovori nastave u Istanbulu od 15. maja. Kao osnovu za nove pregovore, Putin je istakao dogovore postignute u Istanbulu u martu 2022. godine, koji su, prema njegovim riječima, bili blizu finalizacije, ali su odbačeni pod pritiskom Zapada.

„Ti sporazumi su bili parafirani od strane ukrajinske delegacije, što znači da su bili prihvatljivi za Kijev. Međutim, Zapad je naredio Ukrajini da ih odbaci, sa ciljem da nanese strateški poraz Rusiji“, izjavio je Putin.

Putin je iznio konkretne uslove za postizanje mira: Ukrajina mora povući svoje trupe iz Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti u njihovim administrativnim granicama, formalno se odreći namjere da se pridruži NATO-u, prihvatiti neutralan, neangažovan i nenuklearni status, te osigurati zaštitu prava ruskojezičnog stanovništva. Pored toga, Rusija zahtijeva ukidanje svih zapadnih sankcija.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost za pregovore, ali je naglasio da puno i pouzdano primirje mora prethoditi bilo kakvim razgovorima. Zelenski je pozvao na bezuslovno 30-dnevno primirje počevši od 12. maja, ističući da je prekid neprijateljstava prvi korak ka miru.

Putin je odbacio ovaj zahtjev, navodeći da bi prekid vatre trebalo da bude predmet pregovora, a ne preduslov.

On je ukazao i da se sa Rusijom ne razgovara jezikom ultimatuma, ali i da je Kijev prekršio svako do sada dogovoreno ili predloženo primirje. Tako je Kijev prekršio moratorijum na udare po energetskim objektima, dogovoren sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, i to 130 puta, skoro pet hiljada puta ukrajinska vojska prekršila je predloženo s ruske strane uskršnje primirje, a izvodila je napade i tokom trodnevnih manifestacija kojima je u Moskvi obilježavan Dan pobjede. Tada su pet puta napadali na rusku granicu – bezuspješno i uz velike gubitke.

Stoga, inicijativa koju su juče u Kijevu predstavili lideri Evropske unije izgleda prilično neodrživo, ako ne i pomalo karikaturalno. Predlog koji zastupaju britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, poljski premijer Donald Tusk i čelnik kijevske administracije Zelenski svodi se na zahtjev za apsolutni i neuslovljeni prekid vatre od 12. maja u trajanju od najmanje mjesec dana.

Međutim, ključni problem leži u tome što se svaki ruski uslov ili predlog tumači kao sabotaža mira i pokušaj da se rat produži, dok se samo od Rusije očekuje potpuna obustava dejstava u vazduhu, na kopnu i moru. Ako odbije takav jednostrani “mirovni” aranžman, Moskva se suočava s novim talasom sankcija — već sedamnaestim po redu — bez obzira na ishod. Zapad je, očito, unaprijed odlučio da Rusija mora biti kažnjena, čak i dok je poziva na mirne pregovore. Pored sankcija i ultimatuma, lideri “koalicije voljnih” otvoreno nastavljaju politiku isporuke oružja Ukrajini. Upravo je prekid takve vojne podrške jedan od preduslova koje je Rusija više puta istakla kao neophodne za okončanje konflikta. Ipak, zapadne prijestonice ne pokazuju namjeru da preispitaju tu strategiju.

Zanimljiva je i medijska interpretacija. Iako je predsjednik Putin ponudio konkretan predlog za početak pregovora — uključujući novu rundu razgovora u Istanbulu — većina zapadnih medija predstavlja njegov stav kao “odbijanje prekida vatre”. U stvarnosti, radi se o odbijanju ultimatuma koji je unaprijed osuđen na neuspjeh jer ignoriše realnosti na terenu i otvoreno podržava jednu stranu u sukobu.

Zapad se ponovo ponaša kao da je iznenađen što Moskva ne pristaje na diktirane uslove. Isti onaj Zapad koji je, prije početka Specijalne vojne operacije, uporno ignorisao upozorenja da je širenje NATO-a ka ruskim granicama i težnja za članstvo Ukrajine u toj vojnoj alijansi crvena linija. Stoga ne čudi što se prekid vatre doživljava kao još jedna prilika za prenaoružavanje i pregrupisavanje ukrajinskih snaga — scenario koji niko više i ne krije, ali se na Zapadu i dalje glumi da to nije namjera.

Zapad ne želi prekid vatre, već nastavak rata

I dok evropski lideri uporno nude uslove koji su ili nemogući za ispunjavanje ili osmišljeni tako da ih mogu sami prekršiti, Rusija je, kako je poručio Putin, svoj predlog stavila na sto. Predlog koji predviđa realan osnov za pregovore i mir, a ne nove ultimatume i prijetnje.

Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je Putinov potez i nazvao ga „možda sjajnim danom za Rusiju i Ukrajinu“, izrazivši nadu da bi to mogao biti početak jednog novog i boljeg svijeta. Ovo je prva otvoreno pozitivna reakcija sa Zapada na rusku inicijativu.

S druge strane, zvaničnici Evropske unije, predvođeni francuskim predsjednikom Makronom, odbacili su rusku ponudu, tvrdeći da Moskva „kupije vrijeme“. Isti onaj Makron koji je nedavno razmatrao slanje francuskih trupa u Ukrajinu, sada govori o miru, dok istovremeno nastavlja da promoviše politiku konfrontacije. Njegove riječi, kao po komandi, ponovio je i ukrajinski predsjednik Zelenski, iako je upravo on taj koji odbijao sve dosadašnje inicijative za prekid vatre.

Kremlj je s pravom upitao — ako Kijev želi mir, zašto je odbio rusku ponudu za primirje povodom Dana pobjede, 9. maja? Ćutanje sa ukrajinske strane, a pogotovo iz Brisela, jasno ukazuje da je prioritet određenih zapadnih centara moći — nastavak rata, a ne mir.

Uprkos zvaničnoj retorici, i unutar same Evrope javljaju se glasovi razuma. Slovački premijer Robert Fico, koji se trenutno oporavlja nakon atentata, i ranije je upozoravao da je „određenim zapadnim zemljama izuzetno važno da se ovaj rat nastavi“. On je ponovo pozvao na mir i dijalog:

„Ako su Rusija i Ukrajina zainteresirane za pregovore, pustite ih da pregovaraju. Zapad je već jednom prekinuo njihove razgovore 2022. godine. Nemojmo ponovo ponavljati istu grešku.“

I sam Putin se nada promjeni u pristupu Evrope, ali ne očekuje čuda preko noći: „Nadamo se da ćemo, prije ili kasnije, oslanjajući se i na istorijske pouke i na mišljenje svojih naroda, početi da se krećemo u pravcu obnove konstruktivnih odnosa sa državama Evrope“, rekao je Putin, signalizirajući da je Moskva otvorena za normalizaciju, ali ne pod uslovima diktata.