Put Tanje Knežević Perišić: Od rastjerivanja ustaških bandi po Hercegovini, do glasanja protiv Njegoševog spomenika u Nikšiću

Prije nekog vremena, odbornica, nezavisna,  jer se u međuvremenu odvojila i politički mimoišla sa „Patriotsko-komitskim savezom“ Tanja Knežević Perišić, bila je jedina odbornica u Nikšiću koja je glasala protiv podizanja spomenika Njegošu, našem najvećem  pjesniku i vladaru, uz objašnjenje da joj se ne sviđa rečenica iz obrazloženja „da je Njegoš najveći srpski i jugoslovenski pjesnik“, pa nas to podsjeti na „rane radove“ bivše liderke Patriotsko-komitskog saveza Crne Gore, aktuelne „uzorne Belvederke“, koje je medijski osvijetlio, kroz objavljivanje istraživačkog teksta novinar Siniša Luković.

„Novembar 25. i 26. hercegovačko ratište – prva linija fronta. Osnovni motiv koji me je pokrenuo da odem na hercegovačko ratište nakon izbjeglištva iz Zagreba, bila je želja da vidim te naše borce, naše sugrađane, koji sedamdesetak dana brane čast i ugled Jugoslavije, rastjeruju ustaške bande i pripadnike hrvatske vojske, iz mjesta u Hercegovini koja su i u prošlim ratovima bila na zlu glasu po nedjelima koja su uradili. Upravo su pale i Čepikuće, ozloglašeno ustaško uporište sa strateškim značajem.“- počinje tekst „Savina brigada za primjer čojstva i junaštva“ koji potpisuje mlada Tanja Knežević u „Nikšićkim novinama“ od 29. novembra 1991. godine.

Slijedi iscrpan Kneževićkin izvještaj o borbi rezervista brigade „Sava Kovačević“ iz sastava JNA sa „ustašama“, „mupovcima“ „zengama“ tih jesenjih dana 1991. godine u zaleđu Dubrovnika, herojstvima naših boraca, velikim gubicima protivnika i nadasve, velikoj želji novinarke i njenih brojnih sagovornika sa terena da se zaštiti ugroženo srpstvo i pravoslavlje. Tako je Kneževićka u pratnji svojih domaćina – rezervista JNA i dobrovoljaca iz Nikšića, obišla Čepikuće, lično vidjela dva poginula „mupovca“ i iz prve ruke se uvjerila da su se Hrvati poduže pripremali za rat sa JNA, kako je tada pisala.

„Luka Radulović mi je dao slike ustaša koje su pronašli sakrivene u podrumima, slike koje pokazuju mještane koji su i tokom Drugog svjetskog rata bili u ustaškim formacijama i protiv čijih se sinova oni danas bore. Luka napominje da su slike pronađene u Trebimlji, u kućama Vasa Šijakovića i braće Šćepa i Marka. Inače, one datiraju iz 1943. godine i dokazuju kakvi su ljudi i kojih opredjeljenja živjeli 40 godina nakon rata na ovim prostorima.“- piše između ostaloga mlada reporterka iz Nikšića.

„Nalaze se u jednoj napuštenoj kući koju koriste za boravak i spavanje. Vrlo je čisto i uredno. Vatra pucketa u peći i sve nekako odiše domaćom atmosferom.“- piše Kneževićka o boravku vojnika JNA u nečijoj zaposjednutoj kući, spremno ad literam, prenoseći hrvatskom državnom vrhu poruku koju im je tada uputio jedan od njenih sagovornika i domaćina na tuđem ognjištu:
„Svi smo tu jedno i stranačka opredjeljenja i osjećanja spajamo u jedno a to je borba protiv svih Jasenovaca i svih drugih jama, a ni tada nismo u toj borbi bili jedinstveniji nego sada. Poručujemo svim stanovnicima da se vrate svojim kućama, da stanu na našu stranu u borbi protiv noža. A Tuđmanu (Franjo Tuđman, predsjednik Hrvatske prim.autora) i njegovim bojovnicima da jednom shvate šta je ljudsko i humano. Crnogorca i Srbina niko nije uništio, niti će ikada, jer su naši ciljevi humani i oslobodilački.“

Dvadeset godina nakon toga, „u slobodi i neopterećena ratom“, Tanja Knežević-Perišić je bila vrlo neraspoložena da sa „Vijestima“ razgovara na temu svog novinarskog rada 1991. na dubrovačkom ratištu, zapisuje Luković i navodi da u u zvaničnoj biografiji Tanje Knežević-Perišić na sajtu MUP-a, nema ni pomena o njenoj novinarskoj epizodi u “Nikšićkim novinama” 1991. godine. Nakon podataka da je završila Srednju farmaceutsku školu u Zagrebu i diplomirala na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, kao politikolog za informisanje i novinarstvo, kao prva informacija na listi radnog iskustva, nabraja se “novinar, potom i glavni i odgovorni urednik lista Onogošt standard”, pa zatim “Monitor” i mnogi drugi domaći i strani mediji.

IN4S pita Knežević Perišić, je 1991. godine Njegoš bio srpski ili crnogorski pjesnik i vladar, pošto je on očit primjer, koliko traju „zapisi“, „istine“, „izvještaji“ u Crnoj Gori.