Prvi digitalni dijalog Srbije i Rusije

Za vrijeme Putinove posjete održan je „Prvi digitalni dijalog Srbije i Rusije“, sa više od 60 učesnika. Privrednicima iz najveće zemlje na svetu upućen poziv da njihove najbolje visokotehnološke kompanije dođu u našu zemlju.

Privrednici ne govore jezikom trgovinskih barijera i sankcija, već jezikom nove ekonomije – digitalnim dijalogom. Ova rečenica, koju je izrekao predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, na prvom održanom samitu „Digitalni dijalog Srbije i Rusije“, upriličenom u januaru prilikom posjete predsjednika Rusije Vladimira Putina, prikazuje suštinu atmosfere u kojoj je održan ovaj privredni skup.

Inovativne kompanije su dio svjetske globalne ekonomije, a ona ne poznaje granice. Veliko rusko tržište pojedine ovdašnje kompanije već su uspješno osvojile. Neki privrednici na ovom skupu tražili su firme-partnere koje bi im pomogle da lakše kroče na ovo ogromno tržište sa kojim Srbija, između ostalog, ima i sporazum o slobodnoj trgovini. Pojedini su pak došli da vide i čuju novosti o novim trendovima u IT oblasti, robotici, automatizaciji…

I premijerka Ana Brnabić prisustvovala je ovom specifičnom privrednom skupu napominjući da Srbija ima jedinstven potencijal da postane odličan hab za ruske visokotehnološke kompanije, upravo zahvaljujući „izvanrednim kadrovskim potencijalima i bescarinskom izvozu, kako u Rusku Federaciju, tako i u zemlje Evropske unije“, saznaju novosti.

Brnabićeva je, najavljujući potpisivanje brojnih sporazuma u oblasti inovacija i digitalne ekonomije, pozvala predstavnike najboljih visokotehnoloških kompanija Rusije da razmisle o tome da svoje kancelarije i prije svega razvojne centre otvore upravo u Srbiji, dajući garanciju da će im Vlada Srbije uvijek biti pouzdan i iskren partner i uvijek tu da ih podrži u svim njihovim inicijativama.

Među privrednicima koji su učestvovali na „Prvom digitalnom dijalogu Srbije i Rusije“, bilo je i onih koji uveliko sarađuju sa ruskim kompanijama. Jedna od njih je HARDER digital SOVA iz Niša.

Prema podacima Agencije za privredne registre na teritoriji Republike Srbije registrovan je 851 aktivni privredni subjekat čiji su većinski vlasnici državljani Ruske Federacije, odnosno pravna lica registrovana u Ruskoj Federaciji. Najveći broj privrednih subjekata registrovan je u sledećim djelatnostima: stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti; prerađivačka industrija; građevinarstvo; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; informisanje i komunikacije.

Naša kompanija je hi-tech firma u oblasti optoelektronskih tehnologija. U našu optoelektronsku grupaciju, koja na svjetskom tržištu spada među top 10 u svojoj oblasti, uključene su još četiri firme – ističe Branislav Brindić, generalni direktor kompanije HARDER digital SOVA. – Mi već sarađujemo sa ruskim firmama. Kompletna optoelektronska tehnologija koju naša grupacija razvija je u domenu namjenskih i civilnih aplikacija. U poslednjem periodu dominiraju civilne aplikacije, gde se praktično u uslovima slabe vidljivosti projektuju optoelektronski sistemi koji mogu da vide kroz noć, kroz maglu i otežane uslove vidljivosti.

Brindić ističe da je ova oblast izuzetno atraktivna, jer uslovi gledanja noću u bilo kojim vremenskim uslovima predstavljaju stvar od strateškog značaja.

Trenutno, naša grupacija razvija kompletno ove sisteme, od nivoa elemenata, komponenata, pa sve do integrisanih optoelektronskih sistema – naglašava Brindić.

Brindić smatra da je prostor za saradnju sa firmama iz Rusije prilično veliki.

– Uz firme sa kojima već sarađujemo, očekujemo u narednom periodu znatno veću saradnju. Već sada smo sa ruskim firmama u dobrim projektima kada je reč o izradi vakuumske opreme, koja se proizvodi u našoj kompaniji.

Optoelektronske tehnologije za gledanje u uslovima slabe vidljivosti su vrlo specifične i vrlo ih mali broj firmi u svetu razvija. Zato je pozicija naše grupacije, koja razvija ove tehnologije, nije limitirana, u smislu da li je rusko tržište suviše veliko ili nije. Mi radimo vrhunske tehnologije i sigurni smo da imamo mjesta i na ruskom tržištu – zaključuje Branislav Brindić.

Direktor kompanije „Saga“ Nebojša Bjelotomić ističe značaj dvosmjerne saradnje srpskih i ruskih kompanija.

– Ovdje nije riječ samo o interesu ovdašnjih kompanija na ruskom tržištu. To je dvosmjerno. Naše tržište je u razvoju i prepoznaje potrebe za novim tehnologijama. Rusko tržište, kao veliko je u nekim segmentima ispred našeg i to su upravo te tehnologije koje mogu da budu interesantne za naše tržište – objašnjava Bjelotomić. – Nije to samo nastup na stranom tržištu veličine ruskog, već i neko partnerstvo sa ruskim firmama zbog tehnologije koju možemo ovdje da primjenimo. Mi smo u suštini sistem integrator koji radi i svoj razvoj ali radi i integraciju drugih tehnologija koje nisu iz domena naše ekspertize.

– Konkretno, rusko tržište je veoma napredno po pitanju sekjuritija i tu smo našli neki interes među kompanijama koje su u ovoj delegaciji – navodi Nebojša Bjelotomić. – Isto tako, ruska akademska sredina je jako napredna po pitanju vještačke inteligencije i automatizacije, što je opet naša ekspertiza, ali uvijek je zanimljivo izmjeriti gdje smo, šta radimo i kako radimo. Tako da su te dvije oblasti – sekjuriti i vještačka inteligencija, one u kojima bismo htjeli da ostvarimo saradnju sa ruskim firmama. Dobru tehnologiju možemo da implementiramo u rješenja kod korisnika kod kojih smo prisutni na ruskom tržištu.

Direktor „Sage“ ističe da rusko tržište jeste veliko za srpske firme.

– I Moskva je za nas veliko tržište, a za prisustvo na ruskom tržištu neophodna je zahtjevna logistika. Ja saradnju vidim kao neko partnerstvo s ruskom kompanijom koja već ima svoj logistički sistem i prisustvo, a da mi budemo tehnološki partner koji će plasirati određenu platformu kroz njihove postojeće kanale.

Na „Prvom digitalnom dijalogu Srbije i Rusije“ učestvovao je i Dušan Milićević, generalni menadžer Comtrade System Integration.

– „Komtrejd“ je globalna kompanija, jedna od najvećih iz regiona, koja je već prisutna širom sveta, na tri kontinenta – navodi Milićević. – Na ovakvim skupovima, poput „Prvog digitalnog dijaloga Srbije i Rusije“, predstavljamo naša znanja i vještine na globalnom nivou. Takođe, veoma nas zanima da vidimo šta nude naše kolege iz konkurentskih oblasti. Ne treba zaboraviti da su IT kompanije u Rusiji veoma aktuelne i da su u nekim oblastima postale globalni lideri. Važna nam je razmjena znanja. Na pitanje da li kompanija na čijem je čelu može da se mjeri sa ruskim kompanijama na globalnom nivou, Milićević kaže:

– U pojedinim segmentima – apsolutno može, i tu smo konkurentni sa velikim ruskim kompanijama.

Osnivač prvog srpskog akceleratora u SAD Vuk Živković kaže da je za domaću industriju bitno da se umrežava sa svima.

– Intelekt se mora širiti, jer se na taj način „kupe“ iskustva sa drugih tržišta koja će poslužiti da se kompanije pojave i na nekim trećim tržištima – istakao je Živković. – Nama će saradnja s Rusijom donijeti samo pozitivne stvari, uz njih ćemo postati iskusniji, jer oni imaju kompanije vrijedne nekoliko milijardi dolara. Međutim, i u Srbiji je u povoju dosta startap kompanija, koje će narednih godina izaći iz Srbije i izvesti svoje softvere na veća tržišta, kao što je američko.

Predstavnici ruskih digitalnih kompanija koji su u okviru posjete predsednika Rusije Vladimira Putina učestvovali na „Prvom digitalnom dijalogu Srbije i Rusije“, upriličenom u Beogradu, kažu da su srpske digitalne kompanije na visokom nivou i da Srbija s takvim kompanijama ima sigurnu budućnost.

Osnivač ruske kompanije „Robo“ Pavel Frolov primjetio je da su srpske IT kompanije dobro razvijene, te da od ovog susreta očekuje da pronađe kompaniju iz Srbije s kojom će sarađivati.

On je pojasnio da kompanija „Robo“ obučava djecu od pet do 15 godina kreativnom programiranju, mikroelektronici i šemotehnici, kao i robotehnici, internetu, pametnim kućama, 3D štampanju…

Savjetnik direktora „Mosttrans projekta“ Akopov Hintarjan izjavio je da njihov institut pravi „pametne“ gradove, a da će u Beogradu predstaviti projekte koje već godinama razvijaju u Moskvi.