Promocija knjige dr Gorana Komara u Bileći

Knjiga ”Metosi manastira Kosijerevo i Dobrićevo u Herceg Novom“, autora dr Gorana Komara, člana Udruženja književnika Crne Gore, saradnika Muzeja Hercegovine i pasioniranog istoriografa, predstavljena je u petak veče, 18. novembra, u parohijskom domu Hrama Svetog Save u Bileći.

Promociji je prisustvovao Episkop zahumsko-hercegovački i primorski g. Dimitrije, a sabranima se obratio i riječi dobrodošlice uputio protojerej-stavrofor Nebojša Kolović:

,,Večeras smo se okupili oko truda i pregalaštva našeg brata dr Gorana Komara i njegovog djela. Priča o ova dva manastira je u duhovnom i istorijskom smislu zanimljiva i potrebna. Manastiri jesu duhovna izvorišta našeg naroda, čuvari vjere i tradicije i pravoslavnog identiteta srpskog bića i naroda.”

Knjigu su pored autora, predstavili jeromonah Makarije, iguman manastira Savina i sveštenik Špiro Živković.

Govoreći o knjizi, jeromonah Makarije, iguman manastira Savina, istakao je da iza ovog djela stoji predani rad i trud u sakupljanju i čuvanju od zaborava brojnih značajnih dokumenata iz manastirskog arhiva. Pozvao je na čuvanje nacionalnog identiteta jer srpski narod ima istoriju za ponos i nezaborav.

Prije nego je pročitao nekoliko odlomaka iz knjige, kojima se predočavaju saznanja o manastirima Potplanina i Ćelija Podzirine, kao metosima drevnih svetinja Kosijerevo i Dobrićevo, otac Špiro Živković, između ostalog je rekao:

,,Ova dva metoha, otrgnuta od zaborava zahvaljujući dr Goranu Komaru, samo su dvije biserne perle u dugom nizu istorijskih veza Hercegovine sa Herceg Novim. Od osnivanja do današnjih dana on je bio utočište i pribježište za namučene žitelje Hercegovine, koji su stopama Svetog Save stizali do njega.”

Dr Goran Komar, autor knjige, u uvodnom dijelu izlaganja govorio je o uticaju bogoslužbene knjige na razvoj ćirilične pismenosti oko basena Trebišnjice u XV i XVI vijeku. Podsjetio je na imena sveštenika i starješina manastira Potplanina, a među njima na nosioca velikih djela, Arsenija Milutinovića.

,,Samo su pripadnici našeg naroda i u završnici XIX vijeka ostali vjerni ćiriličnom pismu. U kulturno-istorijskom smislu predjeli sa obje strane Trebišnjice predstavljaju nedjeljivu cjelinu. Banjani i Rudine na kulturnoj mapi BiH zauzimaju značajno mjesto i oni su svjedoci saborske pravoslavne misli”, istakao je autor.
Izvor: Eparhija ZHiP / Radio Bileća