Premijerski sat – Krivokapić: Vlada će trajati četiri godine, politička korupcija se ovoga puta ne može desiti

Predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić je poručio da će Vlada trajati četiri godine, jer je nju izabrao narod sa 41 poslanikom.

„Izborna volja i način promjene izborne volje koji ste vi znali da uradite vrlo vješto i to se isključivo i samo zove politička korpucija je nešto što se ovoga puta ne može desiti. Ni pod pritiskom bilo koga, ni po stavovima koje vi sad iznosite“, zaključio je premijer Krivokapić.

Krivokapić je kazao  da postoji standard koji vrlo jasno i precizno vrši računanje vremena.

„U konkretnom slučaju, primjenom standarda, rok za predlaganje budžeta određen kalendarskim datumom do 31. marta budžetske godine, podrazumijeva da ovaj rok ističe 31. marta u ponoć“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje Dragutina Papovića iz Kluba poslanika DPS-a i Liberalne partije.

Premijer Krivokapić je rekao da je Zakonom o upravnom postupku propisano da rok koji je određen za mjesece i godine ističe onog dana u mjesecu, odnosno godini, koji po svom broju odgovara danu kada je dostavljeno izvršenje.

„Naveo sam vam dva primjera prakse prethodne Vlade i Skupštine gdje imate vrlo jasno da oni koji danas tvrde da je to neustavno, onda su tada kršili Ustav. To je činjenica koja je nesporna. Ovi primjeri koji su navedeni – standard i Zakon o upravnom postupku – navode na sljedeće. Navedeni primjeri su samo kap u moru drugih primjera kojim se demantuju. Pored toga što mijenjate ideologiju na svakih par godina, nedopustivo je da mijenjate i pravna tumačenja jer to ima negativne implikacije na prava građana. Rokovi se računaju na isti način i kada ste u poziciji i kada ste u opoziciji. Nije dobro ako bivši potprdsjednik Vlade za vrijeme svog mandata nije primjećivao da Vlada radi nezakonito, a čim je napustio tu fotelju smatra nešto sasvim drugačije“, kazao je premijer Krivokapić.

Vlada sa Koncesionarom postigla dogovor na naplata putarine na saobraćajnici Herceg Novi – Trebinje prestane u maju ove godine

„Ovo je jedno od pitanja i inicijativa čije će rješavanje u kratkom roku donijeti dugoročan benefit građanima i privrednim subjektima u Crnoj Gori i još jedan pokazatelj da ova Vlada radi na benfit svih njenih građana“, kazao je premijer Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje Borisa Bogdanovića iz Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom „Univerzal monte“, kako bi država od ovog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi -Trebinje i time prestala obaveza plaćanja putarine na ovom putnom pravcu kako za Novljane, tako i za sve goste, a što bi bilo posebno značajno u periodu turističke sezone.

Krivokapić je kazao da regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi predstavljaju jedan od strateških prioriteta Vlade.

„U ovom smislu unapređenje trgovinskih odnosa i promocija Crne Gore kao prestižne turističke destinacije zauzimaju važno mjesto na listi prioriteta. Sve aktivnosti koje doprinose realizaciji pomenutih prioriteta Vlada razmatra sa dužnom pažnjom i preuzima odgavarajuće mjere na realizaciji istih. U skladu sa navedenim opština Herceg Novi uputila je Vladi inicijativu za otkup koncesionog ugovora za put između Herceg Novog i Trebinja za koji se plaća putarina i to za samo 12 kilometara puta. Na bazi ove inicijative pregovori su počeli sa koncesionarom Univerzal monte i vrlo smo blizu rješenja ovog problema koji tišti građane, privrednike ali i turiste koji u velikom broju ovim putnim pravcem posjećuju Crnu Goru“, kazao je Krivokapić.

Predjednik Vlade je saopštio je da je pomenuti putni pravac projektovan i izgrađen po aranžmanu „izgradi-koristi-predaj“, a da je ugovor potpisan između opštine Herceg Novi i koncesionara Univerzal Mont na osnovu Sporazuma o izgradnji.

„Ugovorena cijena radova dionice od 12,8 kilometara iznosila je 18,5 miliona eura i tom prilikom koncesionar je dobio pravo naplate putarine na 20 godina. Imajući u vidu važnost tog putnog pravca te snižavanje troškova za turiste i privredu koji cirkulišu u tom području Vlada je sa koncesionarom postigla dogovor da naplata putarine prestane u maju ove godine. Ovo je jedan u nizu uspjeha ove Vlade koji će donijeti direktan benefit građanima i privrednicima Crne Gore, a posebno u trenutku kada počinje turistička sezona. Prije nego Vlada izvrši otkup koncesije biće angažovan konsultant koji će uraditi detaljnu analizu ali i reviziju te na precizan način identifikovati šta su obaveze jedne i druge strane ali i identifikovati stanje puta sa aspekta bezbjednosti do današnjeg dana“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Krivokapića.

Premijer je kazao da, kada je riječ o finansijskim posljedicama, predviđeno je da opština Herceg Novi u januaru 2022. godine iz svog budžeta koncesionaru „Univerzal monte“ isplatiti 4 miliona eura i time finalizuje otkup koncesije za put Herceg Novi – Trebinje.

„Vlada će kreditom prema opštini Herceg Novi finansirati ovu transakciju, a Ministarstvo finansija i socijalnog staranja će izdati garanciju za navedeno plaćanje. Uvaženi gospodine Bogdanoviću, ovo je samo jedan pokazatelj kako saradnja Vlade i lokalne samouprave može donijeti direktan benefit građanima Crne Gore. Zato bih iskoristio priliku i ohrabrio ostale lokalne samouprave da u istom maniru dostave predloge koje će Vlada razmotriti i u skladu sa mogućnostima rješavati. Zapamtite samo zajedničkim naporima možemo stvarati Crnu Goru za sve nas“, zaključuje se u odgovoru premijera Krivokapića.

U toku izrada nove energetske strategije, koja će dati primat obnovljivim izvorima, čime bi se CO2 emisija postepeno svodila na nultu vrijednost

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić odgovarajući na pitanje Branka Radulovića iz Klupa poslanika Pokreta za promjene, kazao je da je saglasan sa konstatacijom, da bi proizvodeći „zelenu energiju“ išli u pravcu dinamičnog i dugoročnog privrednog i ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore.

„Jasno je opredjeljenje ove Vlade da svoj razvoj u energetskom sektoru temelji prvenstveno na izgradnji novih energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije. U tom kontekstu, ohrabruje nas podatak da je u prva tri mjeseca tekuće godine proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora veća od bruto potrošnje na teritoriji Crne Gore. Budući da se u narednom periodu očekuje izgradnja novih kapaciteta HE Komarnica, SE Briska gora, VE Gvozd i VE Brajići, a u pripremi je tender za SE Velje brdo, realno je očekivati da će energetika biti lokomotiva našeg razvoja“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.

Predsjednik Vlade saopštio je da je inicijatva Pokreta za promjene da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom CO2 do 2030. godine, u potpunosti na liniji politike Evropske unije u toj oblasti.

“Podsjetiću, nulta CO2 emisija je svakako nešto čemu se mora težiti, s obzirom na to da je zvanična energetsko-klimatska politika Evropske unije koncipirana tako da svi planovi i aktivnosti moraju biti usmjereni na smanjenje karbonske emisije do konačnog postizanja nulte emisije. Kao zemlja kandidat za članstvo Crna Gora je između ostalih preuzela obavezu usaglašavanja svoje energetike sa tendencijom redukcije i konačnog dovođenja CO2 emisije do nulte vrijednosti. Shodno tome, u toku je izrada nove energetske strategije, koja će dati primat obnovljivim izvorima, čime bi se CO2 emisija postepeno svodila na nultu vrijednost“, kazao je predsjednik Vlade.

Krivokapić je pozdravio inicijativu PZP-a, cijeneći da je ona i važna i poželjna sa aspekta zelene ekonomije, ali da u kontekstu njene pune realizacije u naznačenom roku, moramo biti izuzetno oprezni sa davanjem obećanja.

„Naime, predsjedniku Vlade 2021. godine bi najlakše bilo da saopšti kako će Vlada Crne Gore pristupiti dostizanju nulte emiisje CO2 do 2030. godine, ali to bi bilo i neodgovorno, a sa aspekta aktuelnih kapaciteta netačno. Kao ozbiljni ljudi moramo o tome govoriti sa obavezom prema vremenskoj/istorijskoj distanci koja će ove naše riječi provjeriti i cijeniti. Dakle, poslaniče Raduloviću, u ovom trenutku, a posebno sagledavajući ekonomsku stranu koja je dodatno pogođena usled pandemije korona virusom, ne možemo a da ne kažemo da bi gašenje TE Pljevlja značilo da Crna Gora mora da uvozi ne malu količinu električne energije. To bi uticalo na rast cijena struje za građane i privredu za 20 do 25 odsto, na gubitak 1.200 radnih mjesta, na pad nacionalnog BDP-a, smanjenje prihoda državnog budžeta, itd. Za nas je, stoga, osnovno pitanje CO2 emisije – kako u energetskom smislu zamijeniti 225MW proizvodnje iz TE PV, koja je uz to što je stabilna energija, neophodna za stabilnost čitavog energetskog sistema, ali sa druge strane i osnovni CO2 emiter?“, kazao je premijer Krivokapić.

Krivokapić je istakao da je, u ambijentu u kome voljni momenat postoji, ovo ključni trenutak za donošenje odluke za otpočinjanje energetske tranzicije, s obzirom na to, da je u toku izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, kojim će se definisati krajnji rok za ukidanje sektora ugalja, u skladu sa principom pravedne tranzicije.

„Iz svih navedenih razloga možemo reći da se zalažemo za implementiranje drastičnog smanjenja CO2 emisije i prelazak naše energetike na obnovljive izvore energije. Ipak, kako sam i kazao, kao ozbiljni i odgovorni ljudi, odluku o prihvatanju 2030. godine kao godine nulte emisije, moramo pažljivo analizirati. Njoj mora prethodniti kompleksna analiza onoga što su naši razvojni ciljevi, zatim ciljevi kratkoročnog i dugoročnog razvoja energetike kao i analize socio-ekonomskih efekata sprovođenja ovakve odluke. Uvjeren sam, ipak, da ćemo na liniji Vaše inicijative, a ukupnog opredjeljenja Vlade, donijeti ispravne odluke kako bi pravovremenno, sa malo ili bez imalo negativnih posljedica po socio – ekonomsku strukturu zemlje, doprinijeli ostvarenju zacrtanog cilja – tj. nulte CO2 emisije u Crnoj Gori“, zaključuje se u pisanom odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.

Cilj Vlade nije da bilo kome oduzme državljanstvo, već da sa najvećom mogućom sigurnošću utvrdi koliko ljudi zaista živi u Crnoj Gori i ima pravo glasa

Krivokapić je saopštio da će tekst izmjena i dopuna Zakona o registrima prebivališta i boravišta, sa izvještajem nakon javne rasprave, koja još traje, biti dostavljen skupštinskom Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

„Takođe, isto će se učiniti i sa Odlukom o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva, sa propratnim materijalima. Vlada na ovaj način pokazuje da želi da podstakne parlamentarnu debatu i dogovor oko izbornog zakonodavstva, a gore navedeni propisi svakako su prirodan dio tog sistema. Pošto je dio crnogorske javnosti negodovao zbog Odluke o državljanstvu, ovom prilikom ponovo poručujemo da nema nikakve diskriminacije, a još manje potrebe da se širi panika i uznemiravaju građani, koji žive u Crnoj Gori i van nje. Izmjenom postojeće Odluke, koja bi postala usklađena sa Ustavom i Zakonom o crnogorskom državljanstvu ispravila bi se nepravda i jedan dio građana bi ostvario svoje dugo čekano pravo“, kazao je Krivokapić odgovarajući na pitanje Ervina Ibrahimovića iz Kluba poslanika Bošnjačke stranke.

Predsjednik Vlade je kazao da je pogrešno govoriti da se radi o ogromnom broju ljudi, čija su prava ugrožena, kao i da će to dovesti do navodnog etničkog i izbornog inženjeringa u Crnoj Gori.

„Ko dobronamjerno gleda na ono što radimo, jasno mu je da razloga za brigu nema. Oni koji budu izbrisani iz registra prebivališta gube biračko pravo, ali ne trajno, jer ga mogu ponovo vratiti kada se nastane na teritoriji Crne Gore. Izmjene i dopune Zakona ne odnose se na ljude koji su na privremenom radu u inostranstvu, studente, pomorce, sportiste, već na one koji su trajno i sudbinski vezali svoje živote za neku drugu državu. Ponavljamo, ni u tom slučaju, neće izgubiti crnogorsko državljanstvo“, navodi se u pisanom odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.

Premijer Krivokapić je istakao da cilj ove Vlade nije da bilo kome oduzme državljanstvo, niti će se to dogoditi, već da sa najvećom mogućom sigurnošću utvrdi koliko ljudi zaista živi u Crnoj Gori i ima pravo glasa.

„Postupak oko sređivanja registara prebivališta i boravišta će biti izuzetno veliki poduhvat, koji podrazumijeva podršku i države i društva, angažman ogromnog broja ljudi. Ono što sa sigurnošću možemo reći je da u tom procesu neće biti nikakve selektivnosti, te da će propisi jednako važiti za sve. Samo uređen registar prebivališta donosi nam uređen birački spisak, a samo uređen birački spisak uređenu državu, što bi, valjda, trebalo da bude cilj svih nas. Vlada želi da uvjeri, dodatno osvijetli i učini jasnom činjenicu da nijedan crnogorski državljanin neće ostati bez državljanstva matične zemlje, kao i nepobitnu suštinu da je naša dijaspora bila i biće neraskidiv dio naše zemlje. Prema svojoj dijaspori, Crna Gora se odnosi sa posebnim senzibilitetom, imajući u vidu da je ona sastavni dio crnogorskog bića, kao i da igra važnu i aktivnu ulogu u razvoju društva“, zaključuje se u odgovoru premijera Krivokapića.

Kupovinom dva aviona država uštedjela 40 miliona eura

Predsjednik Vlade kazao je da se Vlada Crne Gore opredjelila za kupovinu dva aviona, koja su bila angažovana u operativnom lizingu u kompaniji Montenegro Erlajnsu.

„Avioni su otkupljeni od kompanije GECAS. Postojeći ugovor je bio izuzetno finansijski nepovoljan za MA, a ekonomski neodrživ. Uslovi raskida i povraćaja dva aviona registracija 4O-AOA i 4O-AOB su iznosili preko 40 miliona eura, uz dodatne penale po ranije raskinutom ugovoru za zakup aviona 4O-AOD. U ovoj transakciji, država Crna Gora (kao garant u ugovoru između MA i GECAS-a) bi morala da izmiri navedeni iznos, a uz to bi ostala bez prava na avione. Kupovinom ovih aviona ostvarena je ogromna budžetska ušteda od 20 miliona eura gotovog novca, a ujedno je država postala trajni vlasnik aviona, što znači da je u ukupnom iznosu država uštedila okvirno 40 miliona eura. Avioni su plaćeni odmah“, kazao je premijer Krivokapić na Premijerskom satu odgovarajući na pitanje Borisa Bogdanovića iz Kluba poslanika Demokratske Crne Gore.

Premijer Krivokapić kazao je da je dug kompanije MA u momentu prestanka letjenja iznosio oko 110 miliona eura, što je, kako je naveo,  onemogućavalo dalje poslovanje kompanije, a država nije imala zakonski okvir da nastavi da pruža finansijsku pomoć.

„Kompanija MA je u momentu prestanka letačkih operacija u svom vlašnistvu imala jedan operativni avion tipa Fokker 100, proizveden 1992.godine. Ostali operativni avioni tipa Embraer 195 su bili dva u operativnom i jedan u finansijskom lizingu. Ostala četiri aviona na aerodromu Podgorica su od ranije prizemljeni i bez mogućnosti ponovnog stavljanja u saobraćaj“, zaključio je premijer Krivokapić.