Poklon od Rusa: Na Dan oslobođenja Beograda stiže dragocjena stranica Miroslavljevog jevanđelja

Jedina stranica Miroslavljevog jevanđelja koja nedostaje, kako nezvanično saznajemo, biće vraćena u Srbiju 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda. Ovaj gest, koji će biti upriličen na dan kada su crvenoarmejci i partizani umarširali u našu prestonicu, još jedan je simbol neraskidivih veza ruskog i srpskog naroda.

Najstariji sačuvani ćirilički rukopis na staroslovenskom jeziku i jedan od najvrijednijih primjera rukopisne građe nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu, a istrgnuti list trenutno je u biblioteci u Sankt Peterburgu. O vraćanju 166. stranice među svoje korice dogovorili su se predsjednici Aleksandar Vučić i Vladimir Putin tokom posljednje posjete ruskog predsjednika. Riječ je o stranici koju je ruski monah Porfirije Uspenski isjekao i ponio sa sobom tokom boravka na Hilandaru, jer je bio fasciniran izgledom tog rukopisa.

– Radujemo se što će posle 173 godine u tuđini biti vraćena 166. stranica. S nestrpljenjem iščekujemo da kompletan dragocjeni rukopis bude pod okriljem Narodnog muzeja. Još nismo obaviješteni kada će to biti, ali spremni smo i čekamo – rekla nam je Lidija Ham, zadužena za odnose s javnošću u Narodnom muzeju u Beogradu.

Izgubljeni list na kom je napisano čitanje za praznik Svetog Jovana Krstitelja, samo je jedanput bio u Srbiji. Tokom proljeća 2015. bio je izložen u Vukovom i Dositejevom muzeju. O njegovom povratku razgovarano je još dok je predsjednik Srbije bio Tomislav Nikolić, a planirano je bilo da naša zemlja vrati Rusiji ikonu Bogorodice Vladimirske iz 17. vijeka, koja se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu. U Srbiju, međutim, tada nije stigao orginalni dio Jevanđelja, već samo njegova vjerna kopija, a ni ikona Bogorodice Bladimirske nije otputovala u Rusiju.

Inače, istrgnuta stranica Miroslavljevog jevanđelja ima zanimljivu istoriju, koja je počela u zimu 1846, kada za praznik posvećen Svetom Jovanu, Porfirije Uspenski odvaja list iz Miroslavljevog jevanđelja posvećen praznovanju ovog sveca i odnosi ga u Rusiju. U javnosti se pojavljuje pod imenom „petrogradski list“, a da je dio Miroslavljevog jevanđelja otkrio je Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke na arheološkoj izložbi u Kijevu 1874. godine, gdje ga je i fotografisao. Novaković je, inače, čitavom rukopisu dao ime Miroslavljevo jevanđelje, navode Večernje novosti.

Burna istorija

Miroslavljevo jevanđelje upisano je u Uneskovu knjigu pamćenja. Vrijedan dokument srpske kulturne baštine, pisan u 12. vijeku, preživio je burna vremena naše države i naroda – skrivan je, prenošen i tako sačuvan. Pratio je kretanje srpske vlade od Kruševca do Niša, Kraljeva i Raške, a potom je 1915. godine stigao do Krfa, pa Beograda, Užica. Jedno vreme je bilo zakopano u oltaru manastira Rača i skrivano od Njemaca. Od 1945. je u Narodnom muzeju.

Rerih zauzvrat

U ZNAK zahvalnosti za vraćanje stranice koja nedostaje najstarijem srpskom rukopisu na ćirilici, Srbija će Rusiji pokloniti sedam slika čuvenog Nikolaja Reriha. Slike su u Narodni muzej u Beogradu dospjele legalnim putem i nisu nikada izlagane. Rerih je značajan i kao mislilac i filozof, smatrali su ga velikim pustolovom, a u Rusiji ima kultni status, poput Ilje Rjepina. Sljedeće godine u Moskvi bi trebalo da bude otvoren muzej koji će ponijeti ime ovog slikara.