Poglavar Ruske pravoslavne crkve: Ne dozvolimo da se u Pravoslavnoj crkvi pojavi oblik papizma
1 min read
ruski patrijarh Kiril
Uticati na jednu osobu daleko je lakše nego na grupu ljudi, a taj uticaj može uništiti čitavu Crkvu, kaže Predstojatelj Ruske pravoslavne crkve.
„Moramo braniti saborno ustrojstvo Vaseljenske Crkve i spriječiti pojavu kvazi-papizma u pravoslavlju. Patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril rekao je to 4. novembra 2019. nakon Božanstvene liturgije okupljenim vjernicima u Kremlju, saopšteno je na fejsbuk stranici Predstojatelja.
„Danas prolazimo kroz određene poteškoće – pre svega u odnosima sa Carigradom“, rekao je Svetjejšiji Patrijarh. – Ali, za razliku od Carigrada, koji krši kanone i upada u prostor tuđe jurisdikcije, pruža „autokefaliju“ onima koji je ne traže, insistira na drugim privilegijama koje nikada nije imao, – naša Crkva ne traži vlast na svepravoslavnom nivou. Mi samo želimo da sačuvamo kanonski poredak i ne možemo dozvoliti da u pravoslavlju nastane neki oblik papizma, kvazi-papizam.
Predstojatelj Ruske Pravoslavne Crkve, naglasio je da je papizam, koji ne proizilazi ni iz Božje riječi ni iz crkvene tradicije, takođe opasan jer je mnogo lakše uticati na jednu osobu nego na grupu ljudi. S tim u vezi, po njegovom mišljenju, „i papa i patrijarh koji želi postati papa, postaju veoma atraktivna meta snažnog spoljašnjeg uticaja na jednu osobu, a to može uništiti cijelu Crkvu“.
„Kada je formiran sistem sabornog ustrojstva Crkve, sveti apostoli su dobro znali šta rade“, dodao je. „Nemoguće je da u kontekstu Rimskog carstva samo jedna osoba bude odgovorna za cijelu crkvu, jer ta osoba bi mogla biti uhapšena, mogli bi je nagovoriti da kolaborira, mogla bi biti zastrašena.“ Međutim, ove opasnosti nestaju kada se Crkvom upravlja zajednički, saborno.“
Patrijarh Kiril naglasio je da je u naše vrijeme potrebno braniti saborno upravljanje Vaseljenskom crkvom.
„Ne osporavamo prvenstvo časti carigradskog patrijarha, ali se ne slažemo sa bilo kakvim posezanjem za vaseljensku vlast. Carigradski patrijarh, čije je sjedište u Turskoj, osobito je veoma ranjiv, stoga preostaje samo moliti se da ga Gospod sačuva od uticaja koji se mogu pogubno odraziti na život čitave Crkve“, zaključio je poglavar Ruske Pravoslavne Crkve.
Podsjetimo, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril uvjeren je da je Ruska pravoslavna crkva odgovorna ne samo za sudbinu svojih čeda, već i za sudbinu cijelog pravoslavnog svijeta.
Izvor: spzh.news
Prevod sa ruskog: Tijana Lekić
Sveti Sava je, u skladu sa kanonima, nacionalnu Srpsku crkvu podelio po geografskim celinama. Osobita pažnja pri tome je obraćena na krajeve koji su bili verski zaostali ili su bili pod uticajem rimokatoličke propagande. Osim toga, on je obratio pažnju i na nacionalni karakter naše Crkve. U Prizrenu je pre njegovog dolaska bio episkop Grk koga je
postavio Ohridski arhiepiskop, pa ga je Sveti Sava primorao da podnese ostavku i na njegovo mesto je postavio episkopa Srbina. Pored starih episkopija u Rasu, Prizrenu i Lipljanu, osnovane su još dve na Primorju – Humska sa sedištem u manastiru Presvete
Bogorodice na Stonu i Zetska sa sedištem u manastiru Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Kotora, kao i šest episkopija u unutrašnjosti Srbije (Žička, Hvostanska, Budimljanska, Dabarska, Moravička i Toplička). Za episkope novih eparhija Sveti Sava je
postavio svoje učenike monahe – askete Hilandarce i predao im autentičan prepis svih crkvenih knjiga, odredivši da se prepisipo eparhijama mogu vršiti samo iz tih autentičnih primeraka.
Eparhije su bile podeljene na protopopijate, čija je dužnost bila neposredno prosvećivanje naroda, krštavanje i venčavanje.Na taj način se preko jačanja Crkve i sakralizovanja porodice jačala i sakralizovala sama država/…/ To je i vreme održavanja crkvenog sabora u Žiči na kome je Sveti Sava još jednom utvrdio osnove prave vere, PROKEVŠI SVE JERESI .Sva episkopska sedišta postavljena su u manastirima, mestima molitve i posta i duhovnim tvrđavama, koja su tako i prostorno, dakle geopolitički,određivala srpsku naciju”. Da je to tačno, znamo i iz novije istorije: na Londonskoj konferenciji 1913. Beč je vršio pritisak na velike sile da Visoki Dečani pripadnu Albaniji. Skadar i Elbasan, srbski gradovi (u Elbasanu su počivale mošti prvog srbskog sveca – vladara, Jovana Vladimira), već su doživeli takvu sudbinu. Jovan Cvijić je okupljenima prikazao foto-dokumentaciju o Dečanima i izložio istraživanjafrancuskog vizantologa, Gabrijela Mijea, pa je plan Austro-Ugarske da nam Albanci uzmu Dečane, propao. Kosovo i Metohija su srce srbske mističke geopolitike. Jasno je da su oni to pre svega svojim pravoslavnim hramovima i oltarima. ZATO I HOĆE DA NAM GA OTMU, DA NAM SRCE IŠČUPAJU.
Pravo zborite Sveti Oče, ali papizam već uveliko „uzima danak“! Stvaranjem i lukavim proturanjem ekumenidtičkih, odnosno papističkih ideja kroz naše sveto pravoslavlje, odnosno Svetosavlje i te kako duži niz godina pogubno utiče na našu svetu vjeru pravoslavnu! Vi ste ti koi ste dozvolili da sudbina pravoslavnog naroda bude u rukama „pojedinaca“ koi zavedeni novim „svetskim savezom crkava“ takozvanim EKUMENIZMOM vode pravoslavni narod u „provaliju“! Vama „dostojnima“ je lako kritikovati i osuđivati druge, pođite od sebe samih!!! Svi se „vi“ sastajete sa papom, u to smo se poodavno uvjerili, ali to očigledno ne smatrate nikakvim grijehom!!! Neka nam je veliki Gospod Bog na pomoći sa „vama“ takijama!!!
Novi Vaseljenski patrijarh Kiril sveslovenski