IN4S

IN4S portal

Počinje još jedna bitka za prava Srba — ovoga puta u Sloveniji

1 min read

Popis stanovništva u Sloveniji trebalo bi da bude sproveden sledeće godine. Iako bi time napokon moglo da se utvrdi koliko Srba i pravoslavaca živi u toj zemlji, to se možda neće desiti, jer bi popis trebalo da se sprovede bez izjašnjavanja o verskoj i nacionalnoj pripadnosti. Savez Srba Slovenije pokušaće da to promeni i Srbima obezbedi veća prava.

Zbog zakonskih promena i regulative EU, u Sloveniji se popis stanovništva godinama sprovodi isključivo statistički, bez vođenja evidencije o verskoj i nacionalnoj pripadnosti stanovništva. Poslednji popis koji je beležio i to sproveden je 2002. godine. Tada je utvrđeno da tamo živi skoro 40 hiljada Srba, koji su u tom trenutku predstavljali dva odsto stanovništva.

Iako nije poznato koliko tačno Srba trenutno živi u Sloveniji, činjenica je da smo najbrojnija manjinska nacionalna zajednica u toj zemlji. Prema pojedinim procenama, naših ljudi tamo ima i do 150 hiljada, a za razliku od Italijana, Mađara i Roma, kojih je znatno manje, nemaju status nacionalne manjine, pa im individualna i kolektivna prava nisu zagarantovana.

Bitka za prava Srba u Sloveniji

Predsednik Saveza Srba Slovenije Vladimir Kokanović kaže za Sputnjik da će se oni ovih dana obratiti Vladi Slovenije i tražiti joj da razmotri promenu propisa o popisu stanovništva, kako bi svi ljudi koji tamo žive mogli da se izjasne o verskoj i nacionalnoj pripadnosti.

Za nas je važno da slovenačka Vlada pokrene proceduru. Da bi došlo do izmene regulative i Zakona, to mora da se izglasa u parlamentu Slovenije. Ne verujem da će se to razmatrati do kraja godine, ali važno je da se pokrene inicijativa. Očekujemo od slovenačke Vlade da razmotri našu situaciju“, ističe Kokanović i dodaje da je izjašnjavanje po verskoj i nacionalnoj osnovi u skladu sa Ustavom Slovenije.

Srbi po brojnosti odmah iza Slovenaca, a nisu nacionalna manjina

Generalni sekretar Saveza Danijel Igrec napominje da nedostatak zvaničnih podataka o broju Srba u Sloveniji otvara prostor za manipulacije s realnim brojem naših ljudi u toj zemlji, te da je izjašnjavanje o verskoj i nacionalnoj pripadnosti od strateškog značaja za srpsku zajednicu, jer bi pomoglo naporima da Srbi u Sloveniji ostvare veća prava, poput dobijanja dvojnog državljanstva i statusa nacionalne manjine.

Mi ne pričamo samo o pravima i interesima srpske zajednice, već i šire. Mi tražimo da to pravo bude priznato svim narodima u Sloveniji, pa i Slovencima. U tom pogledu, ohrabruju nas poruke koje dolaze iz dela vladajućih struktura u Sloveniji, da je neophodno da se ta mogućnost ponovo uvrsti u popis. Osim toga, pokušaćemo da pokrenemo postupak za dobijanje statusa Saveza u javnom interesu, čime bismo stekli pravo na određena sredstva iz budžeta za promociju naših kulturnih i obrazovnih delatnosti“, predočava Igrec.

Ni u Austriji ni u Crnoj Gori Srbi nemaju status nacionalne manjine, za razliku od onih u Hrvatskoj i Albaniji, dok su samo u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod. U Srbiji je izjašnjavanje nacionalne i verske pripadnosti moguće, ali nije obavezno.

Popis i izgradnja pravoslavnog hrama

Zajedno s našim ljudima u Sloveniji, u nezavidnom položaju je i Srpska pravoslavna crkva. Nakon Drugog svetskog rata, u toj zemlji je od tri pravoslavne crkve ostala samo jedna, u Ljubljani. Iako su u martu prošle godine u Kopru osveštani krst i zemljište na kom je trebalo da počne gradnja novog pravoslavnog hrama, to se nije dogodilo, nakon što je gradonačelnik tog grada promenjen.

Osveštavanje zemljišta na kome će biti izgrađen pravoslavni hram u Kopru

Na pitanje da li će omogućavanje izjašnjavanja o verskoj i nacionalnoj pripadnosti na popisu podstaći izgradnju hrama i poboljšati položaj SPC u Sloveniji, Kokanović kaže:

Izgradnja hrama ne bi smela da se uopšte dovodi u pitanje. Verujem da do sada to nije osporavano iz loše namere. Ako se izborimo za naše pravo na popisu, smatramo da će to u određenoj meri popraviti položaj Crkve i pomoći izgradnji hrama, ali podvlačim da, bez obzira na popis, to ne bi smelo da se dovodi u pitanje.

Uvedeni časovi srpskog jezika

U Sloveniji je ove godine ipak ostvaren jedan pomak kada su u pitanju prava Srba. Od oktobra je u školstvo uvedena dopunska nastava srpskog jezika, za koju se prijavilo oko 1.500 dece.

Nastava se trenutno sprovodi putem platforme ’Zum‘. Ministarstvo prosvete Republike Srbije na redovnom konkursu je izabralo osam nastavnika. Taj nastavni kadar trenutno se nalazi u Sloveniji i naše mališane uči o srpskoj tradiciji, kulturi, istoriji i ćiriličnom pismu“, predočava Kokanović i napominje da je i SPC odigrala značajnu ulogu u omogućavanju nastave.

Sputnjik

Podjelite tekst putem:

6 thoughts on “Počinje još jedna bitka za prava Srba — ovoga puta u Sloveniji

  1. hmmm, kako da ne …
    čim su Slovenci nastali u zahvalnost svojim stvaraocima, ali da i da pokažu da razumeju svoj jedini razlog postojanja ispevali su „Srbe na vrbe“, njihovu i njima sličnih nezvaničnu himnu. „Zapisničar“ je bio Marko Natlačen, zakleti vernik 3. Rajha.

    „zahvalnost“ što smo im:
    – dali državnost, – pravo na jezik
    – prvu školu na slovenačkom jeziku,
    – u sred naših jada u 2.sr spasili 200.000 ljudi koje su njihovi tvorci i večni prijatelji iselili sa područja današnje Slovenije u tadašnju okupiranu i izbeglicama prepunu SRbiju, radi stvaranja rasno čiste „Dojčland iber ales“

    su iskazali prvo krvavim satanskim ritualima nad zarobljenim SRbima 1945, onda iseljavanjem fabrika iz Srbije u Sloveniju, dalje učestvovanjem u stvaranju iluzije velikosrpskog hegemonzma nad ostalim novostvorenim nacijama od strane titoista i pre od Beča,

    3
    1
    1. hmmm, kako da ne …

      čim su Slovenci nastali u zahvalnost svojim stvaraocima ( koji su ubr veći deo teritorije gde su oduvek živeli najzapadniji SRbi na Helmu tokom turskog perioda anektirali i asimilirali – Južna Austrija danas), ali i da pokažu tvorcima da razumeju svoj jedini razlog postojanja ispevali su „Srbe na vrbe“, njihovu (i njima sličnih) nezvaničnu himnu. „Zapisničar“ je bio Marko Natlačen, zakleti vernik 3. Rajha.

      sve je to „zahvalnost“ što smo im:
      – borbom srpskih vojnika kako na kraju 1. sr tako i na kraju 2. sr da Slovenci dobiju što veću teritoriju ka Italiji i Austriji

      – dali državnost, prvi put se Slovenac, Slovenija pojavilo u imenu države, međ dokumentima i sl

      – pravo na slovenački jezik, prvi put u njihovoj istoriji ( inače njihovi tvorci su njihov jezik nazivaili svinjskim i

      krajem 19. veka kada je pokuašano da se u Celju otvori slovenačka škola pri katoličkoj crkvi sve je zabranjeno nakon

      ogromnih narodnih nemira u Beču)

      – prvu školu na slovenačkom jeziku u njihovoj istoriji

      – u sred naših jada u 2.sr spasili 200.000 ljudi koje su njihovi tvorci i bezalternativni večni prijatelji iselili sa područja današnje

      Slovenije u tadašnju okupiranu i izbeglicama prepunu Srbiju, radi stvaranja rasno čiste „Dojčland iber ales“ na njihovoj teritoriji. Neki od tih spašenih u SRbiji 40tih su 90te opet bili na strani Germana protiv Srba

      – odmah nakon 2sr iseljavanje kompletnih fabrika iz Srbije u Sloveniju ( i u druge krajeve SFRJ, čak i u Albaniju) , što zbog „izjednačavanja“ privrednog potencijala SFRJ, što zbog gušenja velikosrpskog hegemonizma ( u sred titoizma ?!?!)

      – što smo im tolerisali i povlađivali jer su tokom SFRJ svoje proizvode skupo prodavali, a srpske gledali bagatelno da kupe, prepakuju i vrate nam kao njihov skupi brend. Čuveni Memo SANU je zahtevao reciprocitet, te su ga zato i onako svi napali

      za ovo i još mnogo toga drugog zahvalili su nam tako što su :

      – u oba svetska rata bili na strani okupatora i gubitnika rata saučestvujući u zločinima nad državom koja ih je otelotvorila u međ smislu i zločinima nad Srbima gde god da su( pa čak i nad samim sobom) od kojih(Srba) su nastali i koji su im nesebično dali deo svoje državnosti, deo svojih pobeda itd čak i deo zlatnih rezervi

      – krvavim satanskim ritualima nad zarobljenim Srbima 1945 po Sloveniji

      – 80tih god prošlog veka stali na stranu okup i počeli aktivno iznutra da razbijaju SFRJ ( to su i sami priznali pre 10tak godina, slavodobujući zbog sigurne večnosti samostalne Slovenije)

      – krajem 80tih preko Narodne Banke Slovenije mini-monetarnim vikend udarim, deviznim kreditima ( daš 1000dem dobiješ 3x toliko dinara koji svakodnevno gube vrednost) i kupovinom deviza na ulici pokrali SFRJ za nekoliko milijardi dolara ( cela SFRJ je tad bila dužna 20 mlrd) „pakujući kofere“

      – preko Ljubljanske banke odličnim kamatama na deviznu štednju formirali ogromnu kol deviza na svojim računima koje nikad nisu vratili – Lju banka bankrotirala a otvorena Nova Lju banka, poznata kao NLB koja sada uz pomoć kvislinga pljačka nas zakonski

      – stalno delovanje protiv interesa Srba u titovoj Jugoslaviji koje je kulminiralo raspadom SFRJ : ubijali 18.god vojnike sa leđa, skidali ih gole i slali vozom za Bgd iako smo mi njihovu decu u JNA i pored njihovih „junačkih“ (ne)dela pazili bolje no svoju, JNA proglasili okupatorskom i oteli svu privatnu imovinu vojnih lica, iscepali lične karte SRba u Sloveniji i ukinuli im status građana

      – tokom svoje nezavisnosti ( u kojoj su ubr sve svoje brendove stvorene u SFRJ zatvorili i prodali tvorcima) nastavili sa održanjem iluzije o velikosrpskoj hegemoniji i principu slaba Srbija jak Balkan ( nekad bilo jaka SFRJ)

      4
      1
    2. Ne seri!!! Ako je iko kriv za sve nevolje Srba, to su sami Srbi krivi t.j mi Srbi smo krivi i niko drugi. Što smo dozvolili šepavom i ćoravom da prave od Srbije beogradski pašaluk? A sad su nam kao Slovenci krivi. Svašta. Hvala bogu i svaka im čast da se bore za svoje nacionalne interese a ne da se prodaju za vreću kukuruza.

      3
      1
      1. gore pobrojano su istorijske činjenice, nemoj i ti ko DPS da proteruješ ambasadora jer je rekao istroijsku činjenicu

        1. Nazalost, obojica ste u pravu, ali doslo je vreme da se borimo za nasa prava, ma gde bili. Bice tesko, kao i uvek , borba neprestana zbog predaka i novih narastaja,neka nam je bog u pomoci! Zivio moj dobri Srpki narode ma gde bio!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *