IN4S

IN4S portal

Ozbiljan propust u Narodnoj biblioteci: Držića vode kao hrvatskog književnika:

Kažu da Srbi greše na svoj račun otkad ih ima. Takvu grešku otkrio je pisac Slobodan Vladušić, i to - u Narodnoj biblioteci Srbije

Foto: Z. Jovanović Novosti

Kažu da Srbi greše na svoj račun otkad ih ima. Takvu grešku otkrio je pisac Slobodan Vladušić, i to – u Narodnoj biblioteci Srbije. Dok je za sve institucije u Srbiji koje se naučno bave istorijom srpske književnosti, književnost Dubrovnika i srpska i hrvatska, neko je u NBS odlučio da bude samo hrvatska. Vladušić se u tekstu „Zašto nisam ravnodušan“, upravo objavljenom u listu „Pečat“, zapitao zašto je u NBS „Istorija Dubrovačke književnosti“ akademika Zlate Bojović zavedena kao hrvatska književnost

Da nije u pitanju greška, već doslednost nadležnih u NBS, Vladušić navodi i da je knjiga „Poezija Dubrovnika i Boke Kotorske u doba renesanse, baroka i prosvetiteljstva“, objavljena u okviru edicije „Deset vekova srpske književnosti“. takođe označena šifrom 821.163.42, što znači da pripada – hrvatskoj književnosti, pišu Novosti.

– Navedeni primeri pokazuju u kom pravcu se stvari kreću kada ljudi pristanu da budu ravnodušni prema sudbini nacionalne književnosti – napisao je Vladušić. – Ravnodušnost tada vodi ka osećanju kulturne inferiornosti, a samim tim i mirenja sa svim oblicima nacionalnog poniženja, koji se tada prihvataju kao nešto normalno i zasluženo. Posle toga, naravno, sledi odricanje od identiteta koji više ne može da se brani, jer je iz njega izbrisana svaka vrednost.

Ovo, nažalost, nisu usamljeni primeri. Od raspada Jugoslavije nije pronađeno sistemsko rešenje kako će se katalogizovati knjige. Tada su promenjene oznake za jezik, pa su sve ćiriličke knjige zavedene pod srpski jezik, a latiničke knjige pod hrvatski.

Podjelite tekst putem:

5 thoughts on “Ozbiljan propust u Narodnoj biblioteci: Držića vode kao hrvatskog književnika:

  1. Opet greška. Ili srpska ili hrvatska. Da se pomenuti Dubrovčani mogu oglasiti znamo kakav bi odgovor dali.

    12
    1. I ne samo oni. U katalogu Centralne biblioteke sa Cetinja su i mitropolit Amfilohije i svi oni koji su nešto objavili u Crnoj Gori piše im crnogorski jezik.

      11

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *