Otimanje Svete Sofije

Prvi put poslije 85 godina u Aja Sofiji je proučen ezan za sabah-namaz, jutarnja molitva povodom obeležavanja 27. noći meseca Ramazana. Čitanju molitve prethodio je program kome je prisustvovao i predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske Mehmet Gormez.

Aja Sofija izgrađena je kao crkva u šestom vijeku, a 1453. godine, kada su Turci zauzeli tadašnji Konstantinopolj, pretvorena je u džamiju. To je i ostala skoro petsto godina, dok Mustafa Kemal Ataturk 1931. nije zabranio hrišćanske i muslimanske službe i hram pretvorio u muzej, simbol sekularne, moderne republike.

Osam i po decenija kasnije, Sveta Sofija je simbol bitke za dušu Turske, između islamista i sekularista. Prije mjesec, hiljade vjernika okupilo se ispred Aja Sofije tražeći da ona ponovo bude džamija. „Pokidajte okove, otvorite Aja Sofiju“, uzvikivali su okupljeni.

Islamolog mr Bekir Makić kaže da u poslednjih sedam godina dobar dio islamskih učenjaka traži od turskih vlasti da se Aja Sofija proklanja, jer bi to oslikalo snagu muslimana, snagu Turske. Slučajnosti ne postoje, pa i ovo što se sada dešava nije slučajno, kaže Makić za Sputnjik.

„Ono što se servira medijima, a mediji serviraju nama, to je za neupućene, da se skrene pažnja sa nečega što je krucijalno. To je negde dogovoreno i jako teško mogu da povjerujem da je urađeno drugačije. Treba mi zaista valjan argument. U etar se ubaci nešto da se ljudi zabave, a tamo negdje se odrađuju krupne stvari, vitalne, strateški značajne. Sve što se danas u svijetu dešava, dešava se iz političkih pobuda“, kaže Makić.

On sa žaljenjem dodaje da čak i ono što je sveto u vjeri danas poprima druge dimenzije.

„Ljudi danas klanjaju na trgovima, iako su džamije prazne, iako je mjesto za molitvu za nas džamija. Svi žele da ih neko snima, da se vidi da je tu nešto krucijalno urađeno“, kaže Makić.

Najburnija reakcija na klanjanje u Aja Sofiji stigla je iz Grčke. Reagovalo je Ministarstvo spoljnih poslova koje je akcije Ankare opisalo kao regresivne i na granici sa fanatizmom. Pojedini molitve u Svetoj Sofiji vide kao odmazdu za odluku Njemačkog parlamenta da se osmanski masakr nad Jermenima u Prvom svjetskom ratu prizna kao genocid, što je pozdravio i rimski papa.

Inicijativa da se Aja Sofija ponovo pretvori u crkvu, krajem prošle godine došla je i iz Rusije, zastupnici Državne dume podržali su ideju da se ona vrati Pravoslavnoj crkvi u vrijeme najzategnutijih odnosa Rusije i Turske.

Teolog đakon Nenad Ilić kaže da su želje pravoslavnih u ovom slučaju samo želje, a realnost da se Sveta Sofija nalazi u Istanbulu i da o tome odlučuju vlasti Turske.

Aja Sofija, remek-djelo vizantijske arhitekture i umjetnosti uopšte, bila je najveći hram na svijetu bezmalo hiljadu godina.