IN4S

IN4S portal

Odgurni bližnjeg svoga…

1 min read

Piše: Želidrag Nikčević

Izučavaju se, čujem, pravni aspekti dvojnog državljanstva u Crnoj Gori: da vidimo kako je to regulisano u komšiluku, pa u regionu, pa sve tamo daleko, do Brisela i Vašingtona…

Izučavaju se, takođe, i politički aspekti: ko bi se tu i čime eventualno okoristio, a ko bi bio na gubitku, da se više nikad ne oporavi.

Dok se sva ta đavolski delikatna problematika temeljno ne izuči (u državi čiji Ustav počinje pogrešnim padežom!) – evo šta mene zanima. Amaterski, čisto ljudski, da ne kažem baš sa moralnog aspekta, mada je i takva tačka gledišta nekad davno imala svoje mjesto pod Lovćenom.

Dakle, ovako. Kako je moguće da bar stotinak hiljada stanovnika današnje Crne Gore, sve redom gordih postreferendumskih državljana, tako panično i fanatično odbijaju i pomisao da bar još stotinak hiljada njihovih najbližih rođaka – braće, sestara, kumova, stričeva, ujaka, tetaka, unuka… koji žive i rade u Srbiji (sa kojom je Crna Gora, uzgred budi rečeno, više od stotinu godina, sve do juče, bila u zajedničkoj državi) – da i oni dobiju taj papir, mrvicu tog slavnog simboličkog državnog kapitala?

Iz istih (zajedničkih) kuća, sa istih (zajedničkih) imanja, s brda na brdo čujni i prepoznatljivi… Rod rođeni. Uredno kontaktiraju, razmjenjuju poslove, brige, savjete i dragocjene recepte, posjećuju se, grle na zajedničkim rođendanima, sahranama i slavama… Ali državljanstvo… to nikako… samo mi to ne pominji!

Iz Ciriha, Minhena i Detroita može, bujrum, ali rodbina iz Srbije ne!

Primitivnije i bezočnije izokretanje znamenite Hristove zapovijesti teško je i zamisliti.

Dok se ta misterija ne riješi, uopšte me ne zanimaju pravni i politički aspekti (koje svestrano razmatra država čiji Ustav počinje pogrešnim padežom), jer se na nemoralu ništa trajno ne može zasnovati.

I još bih dodao, polit-korektnosti radi: moje čuđenje se odnosi isključivo na pripadnike mog etnosa. Drugima nemam šta da prigovorim. Što bi se reklo: nije to moja eparhija.

 

Podjelite tekst putem:

9 thoughts on “Odgurni bližnjeg svoga…

    1. Naime, u prvoj rečenici Ustava napravljena je greška u padežu, što je svakako skandal posebne vrste! Tako je najviši pravni akt Crne Gore, već u prvoj rečenici, potvrdio poslovicu da se „po jutru dan poznaje“.

      Reagovanje Nikčevića prenosimo integralno.

      „Zamislite državu čiji najviši pravni akt, USTAV, započinje POGREŠNIM PADEŽOM! U prvoj rečenici! Mislite da je to nemoguće? Pa evo, Ustav Crne Gore, svečana Preambula:

      „Polazeći od:
      odluke građana Crne Gore da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj Gori, donesenoj na referendumu od 21. maja 2006. godine;“

      Dakle: OD ODLUKE… DONESENOJ!
      (A trebalo bi, naravno: od odluke donesene, ili donijete, svejedno)…
      Ali ne: DONESENOJ!

      Nazdravlje, montenegro eksperti!

      21
      3
      1. Nemamo odgovor o kojem je padežu riječ, koji je njegov naziv? Ni u članku, ni u ovom obraćanju. Da li je isto kad se radi o jednini i množini? Pojasnite to. Ovdje je riječ o jednini, ,,odluke“. Ovo se lako moglo izbjeći da je napisano ,,KOJA JE DONESENA“. Šta mislite – da li je ,,u nezavisnoj i suverenoj“ pleonazam. Objasnite nam značenje riječi suveren. Primijetio sam da u vašim člancima koristite dosta stranih riječi, iako postoje naše srpske. Jedna je na kraju – eksperti. Zar nije ljepše – stručnjaci?

  1. Sva prava i mnogo veća treba da imaju oni koji su odabrali Crnu Goru kao svoju domovinu i zabranio bih dvojno državljanstvo, to je ozvaničenje izdaje. Samo je jedna domovina, pa neka se opredijele ili tamo ili ovamo. Pravo glasa treba da imaju samo stanovnici Crne Gore, službeni jezik treba da bude srpski ( nikad srbijanski, jer je razlika i nastao je na teritoriji Crne Gore i da ga nije bilo u Srbiji bi se govorili nerazumljivi dijalekti i narečja). Sva vladajuća prava u Crnoj Gori treba da pripadnu Srbima i Crnogorcima, ali samo onima koji su pripadnici pravolavne vjere, odnosno vjernici Crnogorsko-primorske Mitroplije, a svi ostali trebaju d aimaju prava kaoja imaju nacionalne manjine u uređenim državama, ništa više, niti manje. Otkad znam za sebe nikad nisam priznavao vlast u Crnoj Gori, jednoumnu, boljševističku, komunističku, koja nas je u crno zavila, ali nikad nisam zamrzio Crnu Goru sa njenim prirodnim ljepotama i onim poštenim i časnim stanovnicima, iako ih nema mnogo. Autor ovog teksta bi htio da uživa i u Crnoj Gori i u Srbiji i da kao komunističko čedo, i dalje mudruje i šlapa. E zajebo si se druškane, narod se dozvao pameti.

    3
    30
    1. Nepriznavanje jednoumlja je nešto najnormalnije. Neko voli kačamak neko priganice. Neko crvenu Neko plavu boju. I to je uredu, ali pri tom se poštovati i uvažavati i drugačija i iz njih izvlačiti najbolje. A što se stanovnika časnih i moralnih ako ih i ima nevidljivi su pojeli ih ovi drugi. Jezik je Srpski i u Srbiji i u Crnoj Gori, sa različitim narječima.
      Omalovažanje drugog pogotovo svog i nadobudnost u Crnoj Gori nas je i dovelo dovde.

      22
      1
      1. Tanja, gdje spomenu priganice, kakva si sa njima? A ne zamjeri. Teško je ovo za tebe. Naročito oko jezika, nauka je to. U našem narodu onog koji voli više tuđe od svojeg nazivaju – IZDAJNIK. U Srbiji mi je dosta rodbine, prijatelja, drugova i prijateljica sa studija, ali sam se vratio i nema nigdje ove ljepote kao kod nas, samo da se izbaci komunizam. Ali je to teško, jer je on uništio naš narod. Slučajno sam Srbin iz Boke, ali sam mogao biti i iz drugih krajeva. Smrskao mu je mozak i zato je ovdje dosta njih. I u Srbiji i u Crnoj Gori najjači narod su Srbi, čija je kolijevka Crna Gora, ali se najmanje pitaju, zbog ovakvih. Zato što je komunizam omogućio budalama da glume pametne i neznalicama da se prave da znaju.

        5
        12
        1. Pa jeste teško, moram priznati. Ne volim kad se braća svađaju. Komunista nisam nikad bila, iako je u moje vrijeme bilo popularno i tada mi je jednoumlje smetalo.
          Tako da mi strašno smeta nadobudnost i narcisoidnost crnogorska.
          Brđanka sam Srpkinja a izdajnik ?

          17
          2

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *