Njegoševa pisma: Mi smo izvjestni i osiroćeli Srbi (4)

U jednom od svjoh prvih pisama, Njegoš se obraća Jeremiji Gagiću, 22. okotobra 1830.g., tražeći od njega utjehu i savjet od njega kao od ”blagorazumnog Srbina i istinskog prijatelja pokojnog strica ”, pa mu, pored istalog napominje:

”Priloženo pismo na g. Vučičeviča, naročito je nazapečaćeno da ga vidite naprijed i Vi, te da berže i štogođ bolje uznate naše stanje i strahobe zato jedino što smo izvjestni i osiroćeli Serbi, pak da ga otpavite ”.

U svojim pismima Njegoš na više mjesta iskazuje svoj srpski identitet ( narodni, nacionalni ), iako ponegdje pravi terminološku razliku između Crnogoraca i Srba. Ali, ovo ne treba da buni, pošto on više puta, u istim tim pismima, razlikuje Crnogorce od Brđana, i od Grahovljana, pa zatim od Bokeza i Paštrovića…itd.

U pismu Nikoli Tomaezeu od 21.aprila 1848.g., Njegoš pita:

”Je li kervavije stranice u svemirskoj istoriji od cernogorske? Je li strašnije, viteškije i duže borbe među nejednakostiju jošte svijet vidio nego što je vidio borbu cernogrosku poslje padenija carstva na Kosovu”?

Ovim završavamo kratak, ali vrlo slikovit izbor iz obilja Njegoševih pisama, koji potvrđuju njegov srpski i kosovsko-zavjetni identitet, kojim se odlikuju i nama poznatija, Njegoševa književna djela.