Neumoljive cifre: Kako su antiruske sankcije srozale ekonomiju EU
1 min read
Još u 2015. godini je ugledni austrijski institut WIFO (Austrian Institute of Economic Research in Vienna) predviđao da će u roku od 5 godina štetne posledice sankcija i kontrasankcija koštati EU oko 100 milijardi evra i dovesti u rizik oko 2 miliona poslova.
Ovaj podatak je objavljen u evropskom izdanju poznatog američkog nedeljnika Njuzvik, gdje se navodi da je jedan dio štetnih posledica uslijedilo zbog smanjenja robne trgovine i investicija, a drugi zbog smanjenja dolaska ruskih turista u EU.
Kako navodi list, štetne posledice će više pogoditi manje zemlje (Smaller countries however are likely to be much worse affected…), a na ovaj izvještaj (WIFO) se pozvao i Evropski parlament u 10/2015.
Primjer Hrvatske
O navedenim tragičnim posledicama pisao je nedavno i hrvatski Večernji list, ističući da otkad je EU 2014. Rusiji uvela ekonomske sankcije, „hrvatska se robna razmjena s tom zemljom srozala 50 posto“, s posebnim osvrtom na poslovanje domaće kompanije Agrokor.
„Otkad je Europska unija 2014. Rusiji uvela ekonomske sankcije, Hrvatska se robna razmjena s tom zemljom srozala 50 posto. Nekako je istodobno, za hrvatsko gospodarstvo najznačajnija i najmnogoljudnija domaća kompanija (Agrokor) najveći dio duga uzela upravo u Rusiji (najviše se zadužila kod ruskih banaka). Neusklađenost vanjske politike države s njezinim realnim gospodarskim interesima upravo i jest bila tema prošlotjednog brifinga ruskog veleposlanika Anvara Azimova, koji je izravno prozvao Agrokor kao tvrtku kojoj je Rusija pomagala kad joj je bilo potrebno, a neizravno hrvatsku državu zbog trgovinskih odnosa i politike prema Rusiji.
Time je Azimov objelodanio ono što je u Hrvatskoj već dugo poznato, a to je činjenica da poslovanje Agrokora nije pitanje sudbine njegova vlasnika, nego stvar širega nacionalnog interesa. Brojke koje potkrepljuju tu činjenicu neumoljive su“, navodi se u članku Večernjeg lista i dodaje da godišnji prihodi Agrokora iznose oko 6,5 milijardi evra, što je uporedivo s deviznim prilivom od turizma; dug Agrokora prema finansijskim institucijama iznosi oko 3,5 milijardi evra (25,5 milijardi kuna), ali veći sistemski značaj ima dug prema dobavljačima koji je u prvih devet mjeseci prošle godine dosegnuo iznos od 16 milijardi kuna (2,20 milijardi evra).
„Znači na promet od 6.5 miljardi ukupni dug Agrokora je 5,7 milijardi (3,5+2,20). Ne navode, a ne bih se iznenadio da Agrokor ima ogromne neizmirene obaveze i prema državi ili pak zaposlenima“, navodi autor članka, dodajući da u slučaju da se dug ne vraća, ulagači u PIK obveznice postaju vlasnici 90% posto Agrokora.
„Gledano pojedinačno, većinu izloženosti prema međunarodnim kreditorima, 1,5 milijardi eura, predstavlja Agrokorov dug ruskim bankama i to manjim dijelom VTB-u, a većim Sberbanku“, zaključuje Večernji list.
Reference:
http://europe.newsweek.com/russian-sanctions-could-cost-europe-100-billion-328999
http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2015/569020/EPRS_BRI(2015)569020_EN.pdf
http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/todoricev-agrokor-ceka-restrukturiranje-i-vlasnicko-preslagivanje-1151133
Da li je Ok da neko kaže koliki je bio kurs rublje prije sankcija i koliki je danas…ili kolika je portošnja ( za ishranu) u procentima, po glavi stanovnika bila prije sankcija i kolika je danas…ne razumijem potrebu ovih unesrećenih likova da budu veći rusi od pravih rusa ili veći srbi od pravih srba …kopija je uvijek kopija…i još nešto jako je simptomatično da veliki broj ovdje ordinirajućih sa omalovažavanjem govore o ljudima i političarima iz srbije , liše ultradesničara…šta je povod tome ljekari bi vjerovatno dali svoj sud.