NATO na Trampovoj dijeti

Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD posebno je uplašila ne samo američke, već i „jastrebove“ u Zapadnoj i Istočnoj Evropi. Njima se nije dopalo što Tramp govori da NATO treba da se mijenja jer je „zastarela organizacija“, a pogotovo da se promijeni proporcija njenog finansiranja.

U toku predizborne kampanje, u julu ove godine, Tramp je rekao da SAD plaćaju neproporcijalni dio NATO, javno postavivši pitanje: „Šta nam to treba?“ Rukovodiocima bivših sovjetskih republika i članica Varšavskog pakta zaparala je uši Trampova rečenica: „Ako Rusija napadne na NATO, treba zaštititi samo one zemlje Alijanse koje ispunjavaju svoje obaveze prema SAD„.

Jasno je da Rusija ne namjerava da napadne NATO, što je potvrdio i predsjednik Vladimir Putin, ali će njena armija biti spremna da odbije bilo koju agresiju.

Nekoliko dana poslije Trampove pobjede, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio ga je na to kakve bi mogle biti posledice ukoliko SAD prestanu da sarađuju s NATO. Bivši norveški premijer tvrdi da je Zapad sada pred najvećim izazovom bezbjednosti za cijelo pokolenje građana, pa bi produbljivanje razlika među 28 država članica NATO bilo opasno. Stoltenberg smatra da zato treba jačati vojnu organizaciju pod rukovodstvom SAD.

– Nije vrijeme da se stavljaju pod sumnju vrijednosti partnerstva između Evrope i SAD – citirali su Stoltenberga pojedini britanski mediji, i dodali: – On je podsjetio da je NATO podržao Ameriku poslije terorističkih napada 2001. godine. U Avganistanu je poginulo više od hiljadu vojnika zemalja članica tog vojnog bloka. NATO je preuzeo na sebe operaciju u Avganistanu, što je bio direktan odgovor na teroristički napad na SAD. Stoltenberg kao da zaboravlja ko je počeo ratne operacije u Siriji, a prije toga u Libiji i Iraku, i kaže da se situacija pogoršala prvo zbog Rusije, pa tek onda zbog nestabilnosti na Bliskom istoku i severu Afrike.

Doduše, Stoltenberg je rekao i da su pozivi SAD na pravedniju raspodelu finansiranja NATO sasvim opravdani, jer Vašington pokriva 72 odsto troškova vojnog saveza. Uostalom, i odlazeći predsjednik SAD Barak Obama je rekao bivšem britanskom premijeru da oni moraju više da izdvajaju za troškove NATO. Od 28 zemalja članica NATO, samo dvije poštuju dogovor da izdvajaju na njegovo održavanje dva odsto nacionalnog dohotka.

Zanimljivo je da je Stoltenberg odlučio da se obrati Trampu preko britanskih novina, navodeći koje sve opasnosti prijete i zašto je potreban NATO. Shvativši da bi moglo da dođe do pukotina u NATO, Stoltenberg ističe da je samit NATO prolongiran s početka 2017. na leto da bi Tramp uspeo da se privikne na predsjedničku funkciju. Bilo je planirano da odmah poslije inauguracije novi predsjednik dođe u Brisel, ali susret je otkazan. Njemački mediji istovremeno tvrde da u Briselu žele da daju više vremena Trampu kako bi on bolje izučio i spoznao kolika je važnost vojnog saveza i kakva bi mogla biti šteta od promjena. U „tajnom izveštaju“ koji je napravio generalni sekretar Stoltenberg, a koji je dospeo do novinara „Špigla“, kaže se da bi Tramp mogao da zatraži od članica NATO da povećaju troškove na odbranu.

Izjave generalnog sekretara NATO prokomentarisala je Marija Zaharova, službeni predstavnik za informacije Ministarstva spoljnih poslova RF, koja je kazala da se Stoltenbergove riječi mogu prevesti kao strah od toga ko bi mogao da rukovodi tim vojnim blokom ako se udalji Amerika i ko će i dalje plaćati za mračnjaštva koja se rade na milost Vašingtona. Odmah se javio vršilac dužnosti rukovodioca Informacionog biroa NATO u Moskvi Robert Pšelj, koji je, nimalo diplomatski, rekao da je Marija glupa i posavjetovao joj je da poraste.

Trampu se preko njemačke TV obratila i njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lejen, koja ga je javno zamolila da i dalje podržava NATO i bude prilično tvrd u odnosu prema Rusiji.

Tramp mora jasno da izjavi koga podržava – da li je to NATO ili mu je važnije „muško prijateljstvo“. On ne smije da zaboravi da NATO nije biznis projekat, to nije kompanija – rekla je njemačka ministarka odbrane.

Sve izjave rukovodilaca članica NATO pokazuju koliko je velika zabrinutost u evropskim vojnim krugovima i koliko ih muči pitanje hoće li Tramp zaista da ostvari predizborna obećanja.

U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio da će smanjiti broj američkih vojnika u Evropi. Radi se o 4.000 vojnika koje je Obama poslao u Poljsku i u zemlje na Baltiku, bivše sovjetske republike.

Nedavno je predsjednik Rusije Vladimir Putin ocijenio da su sadašnji odnosi Rusije i SAD najlošiji od raspada SSSR, jer Amerikanci ne odgovaraju na inicijative koje predlaže Moskva. I ministar odbrane Rusije Šojgu brzo je reagovao na rast vojnih potencijala NATO na granicama Rusije. Rukovodstvo u Moskvi ne krije da će adekvatno reagovati, mada ne postoji nikakav strah od zveckanja oružjem nedaleko od zapadnih granica Rusije.

Da podsjetimo, NATO je planirao da dovede sedam brigada na zapadne granice Rusije. Ministarstvo odbrane RF odgovorilo je formiranjem tri nove divizije čiji je zadatak da štite zapadne granice. Dvije od njih će biti na obali Baltičkog mora, a u Kalinjingradskoj oblasti će biti i PVO sistemi, kao i raketni kompleksi „iskander“ koji mogu da nose i atomske bojeve glave i čiji je domet do 500 kilometara.

Da li će Tramp kao predsjednik promijeniti mišljenje i stav da je „NATO odživio svoj vijek“ i da ga odlučno treba reformisati ili izmijeniti tako da se ta organizacija u budućnosti više bavi borbom protiv međunarodnog terorizma, znaće se tek poslije njegove inauguracije 20. januara. Jedno je sigurno: Tramp će pokušati da promijeni sadašnju atmosferu u odnosima Vašingtona s Moskvom i Pekingom.