NATO je glavna prijetnja svjetskom miru

Sjevernoatlantski savez (NATO) predstavlja glavnu opasnost za svjetski mir, a na nedavno održanom samitu u Velsu potvrdilo se da je širenje NATO-a izraz geopolitičkog interesa Sjedinjenih Američkih Država, s ciljem kontrole istočne Evrope i crnomorskog prostora radi širenja uticaja prema srednjoj Aziji, ocijenio je za „Dan“ vojni analitičar i član upravnog odbora NVO „Pokret za neutralnost“ Zoran Bukvić.

– SAD agresivno forsiraju širenje NATO saveza na istok na Ukrajinui Gruziju, šta ugrožava strateške interese Rusije. Rastu pretenzije SAD na totalno vojno liderstvo i prema Rusiji, kao jedinoj prijetnji globalnim ambicijama Vašingtona. Odnos između Rusije i SAD postaje sve složeniji – kaže Bukvić za „Dan“.

On podsjeća da je dvodnevni samit NATO-a u Velsu završen usvajanjem deklaracije sa 113 tačaka, pri čemu se Crna Gora spominje u tački 95, a Srbija u tački 40, što „može, a i ne mora, da ukazuje na značaj koji se pridaje jednoj i drugoj državi“.

• Najopštiji zaključak sa samita leži u naslovu najtiražnijeg njemačkog dnevnika „Bilda”, koji je poslije samita objavio članak pod naslovom „Od danas ponovo Hladni rat“. U članku se navodi da su na samitu u Velsu članice NATO-a postigle dogovor o novoj strategiji zastrašivanja više trupa, više manevara. To je, kako je ocijenio „Bild”, novi Hladni rat, ističe Bukvić.

Analizirajući nedavni dvodnevni susret šefova država i vlada 28 zemalja članica NATO.-a i predstavnika 30 partnerskih država, Bukvić ukazuje da je sa samita poslata veoma jasna poruka da je Rusija danas najveći neprijatelj NATO saveza.

On smatra da na samitu o Crnoj Gori nije rečeno nišza novo i značajno,a navode generalnog sekretara NATO-a Andersa Fog Rasmusena da će se najkasnije do 2015. godine procijeniti da li našu državu treba pozvati u članstvo tog saveza, prema njegovom mišljenju, treba uzeti s rezervom.

– Generalni sekretar NATO-a izjavio je da će sa Crnom Gorom biti otvoren intenzivirani i fokusirani razgovor, anajkasnije do kraja 2015. godine biće procijenjeno da li Crnu Goru treba pozvati u NATO. Međutim, Rasmusenu ne treba puno vjerovati jer je on kao danski premijer 2003. godine tvrdio da Irak poseduje oružje za masovno uništenje, što je bio povod za agresiju na tu azijsku državu, a kasnije je utvrđeno da je to bila laž, ukazuje Bukvić.

On dodaje da ozbiljno ne treba uzimati ni pohvale koje su na samitu izrečene na račun Crne Gore, koje, kako smatra, nemaju pokriće u stvarnosti.

– Teško je ubijediti poreske obveznike u Crnoj Gori u to kada oni i dalje imaju vojsku koja nije sposobna da realizuje svoju ustavnu obavezu da brani državnu teritoriju, a pritom i ne znaju koji su to bezbjednosni rizici i prijetnje kojima se vojska može suprostaviti i eliminisati ih, kazao je Bukvić.

On smatra smiješnom i čudnom pohvalu zvaničnika NATO-a na račun sastava crnogorske vojske, koja je sa oko 2.700 pripadnika najprije imali tri brigade, pa dvije, a potom jednu brigadu, a „2015. godine ćemo imati samo bataljon”.

• Koje su to operativne sposobnosti naših brigada kada, po NATO standardima, nijesmo imali vojnike ni za jednu brigadu? Zbog čega nas hvale kada još nijesu urađeni mnogi značajni dokumenti za sistem odbrane i kada osnovni dokument za planiranje i organizaciju reforme vojske Strategijski pregled odbrane ne daje odgovor ni na jedno značajnije pitanje odbrane -upitao je Bukvić.
  
  On smatra da bi odgovor mogao da leži u slijepom izvršavanju svega onoga što se traži ili ne traži od nas, često i uz kršenje Ustav sopstvene države, počevši od SOFA sporazuma (2007), pa do Strategijskog pregleda odbrane, u koji su ugrađene odredbe kao da je Crna Gora već članica NATO saveza.

• Crnoj Gori nije mjesto u savezu bogatih država i njihovih satelita koji služe za realizaciju zapadne strategije i ekonomskih interesa, zaključuje Bukvić.

Izigravaju svjetskog policajca

Bukvić ukazuje na zaključak samita u Velsu da do 2020. godine izdvajanja za odbranu treba da iznose najmanje dva odsto BDP-a.

• Kada većina država članica NATO saveza smanjuje izdvajanja za odbranu, na samitu je donijet zaključak da do 2020. godine izdvajanja za odbranu iznose najmanje dva odsto BDP-a. Prema Strategijskom pregledu odbrane (2013), Crna Gora će za odbranu izdvajati 1 odsto BDP-a. Na taj način bi se ojačale vojske država članica, ali i NATO saveza, što jasno ukazuje da NATO i dalje želi da izigrava svjetskog policajca, tužioca, sudiju i izvršioca. Umjesto da doprinosi svjetskom miru, on ga konstantno ugrožava, zaključio je Bukvić.