Naknadna pamet Bila Klintona: Sada protiv rata na Bliskom istoku, a bombardovanje SRJ bilo „humanitarna intervencija“

Bivši predsjednik SAD-a Bil Klinton konačno je, izgleda, shvatio da su ratovi na Bliskom istoku destruktivni i pogubni, posebno kada stradaju civili. U izjavi povodom sve opasnije eskalacije između Izraela i Irana, Klinton je kritikovao izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, tvrdeći da on već dugo priželjkuje rat kako bi očuvao vlast.

Pozvao je i aktuelnog predsjednika SAD Donalda Trampa da smiri tenzije i spriječi dalje ubijanje nedužnih ljudi. Prema Klintonu, SAD moraju štititi svoje saveznike, ali ne i ulaziti u „neprijavljene ratove“ gdje glavne žrtve postaju obični ljudi.

Zanimljivo, isti taj Bil Klinton nije imao nikakve moralne dileme kada je 1999. godine predvodio NATO agresiju na Saveznu Republiku Jugoslaviju, ostavivši iza sebe ruševine, smrt i temelje za formiranje takozvanog Kosova. Tada nije govorio o „civilima koji samo žele živjeti pristojnim životom“, niti je pozivao na suzdržanost, nego je ciljano gađao infrastrukturu, bolnice i škole, pravdajući sve to „humanitarnom intervencijom“.

Očigledno je da se kod američkih političara „mudrost“ pojavljuje tek onda kada više nisu na vlasti i kada njihova riječ nema težinu. Dok je bio u situaciji da odlučuje, Klinton nije imao ni trunke obzira prema stradanju srpskog naroda. Sada, kada gleda nove potencijalne ratove, odjednom je zagovornik mira i zaštite civila.

Izgleda da je dvostruki aršin trajna osobina američke politike – jedna pravila za svoje saveznike i druge za neposlušne narode koji brane svoju teritoriju i dostojanstvo.

„Moramo uvjeriti naše prijatelje na Bliskom istoku da ćemo stajati uz njih i pokušati ih zaštititi, ali biranje neprijavljenih ratova u kojima su primarne žrtve civili, koji nisu politički uključeni ni na koji način, koji samo žele živjeti pristojnim životom, nije baš najbolje rješenje“ , rekao je Klinton.

Podsjetimo, kada su SAD i NATO 1999. godine započeli vazdušnu kampanju protiv Savezne Republike Jugoslavije, mnogi američki političari imali su minimalno ili nikakvo razumijevanje balkanske istorije, etničke i istorijske složenosti Kosova i Metohije, ili događaja koji su prethodili konfliktu.

Možda ne znaju ništa, ali mogu da vas bombarduju: Šta nam situacija sa Iranom govori o SRJ?

Donosioci odluka su često koristili pojednostavljene medijske narative, a intervencija je predstavljena kao „humanitarna obaveza”.

U jednom drugom intervjuu, sa poznatim i kontroverznim novinarom Pirsom Morganom, Taker je postavio ključno pitanje: Gdje ste bili kada su bombardovali hrišćane u Jugoslaviji? 

Pitanje koje dugo, čini se, niko iz zapadnog svijeta nije postavljao.

Karlson je oštro osporio Morganove tvrdnje da je NATO „odbrambeni savez“ koji „nikada nije delovao jednostrano agresivno“.

„Gdje ste bili kada je bio rat u Jugoslaviji i kada su bombardovali hrišćane u Jugoslaviji? Sjećate li se toga, to je bilo prilično ofanzivno,“ upitao je Karlson tokom razgovora, koji je objavljen na njegovoj zvaničnoj H stranici i Jutjub kanalu.

Na Morganovu izjavu da NATO „nikada nije napao nikoga, a da prethodno nije bio napadnut“, Karlson je odgovorio pitanjem:

„A ko je u Jugoslaviji napao NATO?“

Kada je Morgan uzvratio da je NATO uvijek djelovao odbrambeno, Karlson ga je ponovo direktno suočio:

„Tako su na odbrambeni način stvorili Kosovo? Pa ko je tamo bio agresor?“