Mitropolit Joanikije: Lovćensku kapelu ćemo obnoviti kada dođe do sveopšteg pokajanja i preumljenja, Crna Gora će time napraviti otklon od ustašluka i komunizma

Danas, 27. jula 2022. godine, u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske, počeo je sa radom okrugli sto “Pedeset godina od razaranja Njegoševe kapele na Lovćenu”.

Sabranima se obratio Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije koji je poručio da se mi kroz sjećanje na zločin koji je izvršen nad kapelom, nad Njegošem, nad Lovćenom, stavljamo na stranu Njegoševog amaneta, stavljamo se na stranu onih koji su obnavljali Lovćensku kapelu poslije austrougarskog razaranja 1916. godine.

“Za nas je mnogo važno da njegujemo to sjećanje na žrtvenost, na golgotu, na stradanje i kapele i Njegoša. Kapela se žrtvovala i na nebo vaznijela i ona djeluje sa neba i ona se umnožava. Podignuto je do sada preko 20 lovćenskih kapela, ponajviše u Crnoj Gori, ali i u drugim srpskim zemljama i u dijaspori. Vidimo da ona djeluje, da raspeta kapela čisti našu savjest, da nas vraća Njegošu i Kosovskom zavjetu.

I u tom pogledu, i u tom svjetlu, vidi se koliko je bila značajna borba za očuvanje kapele. Svaka riječ tada izrečena od Mitropolita Gavrila (Dožića), od Petra Lubarde i od ostalih profesora, stvaralaca, književnika, danas zlata vrijedi. Jedna slijepa sila prividno je odnijela pobjedu nad umom i nad najvećim autoritetima misli i stvaralaštva tog doba. Međutim, moralna pobjeda je na strani Mitropolita Danila (Dajkovića), na strani Mitropolita Gavrila (Dožića), na strani našeg Mitropolita Amfilohija, Petra Lubarde i ostalih velikih ličnosti koje smo pomenuli.

I Mitropolit Amfilohije ušao je u tu borbu, zahtijevao je, obrazlagao, molio, kumio, zapovijedao, podsticao narod, budio savjest i on je otišao sa ovog svijeta uz svenarodni poklič Dogodine na Lovćenu, i on je i kosovski i lovćenski tajnovidac, zastupnik i Kosovskog i Lovćenska zavjeta”, poručio je Mitropolit Joanikije i dodao:

“Mi smo dužni da obnovimo Njegošev amanet, da podignemo crkvu na Lovćenu i da vratimo njegove svete i namučene kosti u kapelu na Lovćenu. Kada će to biti? To će biti kada dođe do sveopšteg pokajanja i preumljenja. Tada ćemo, ako Bog da, svi uzeti po jedan kamen na svoja ramena da iznesemo na Lovćen i od tog kamena u ime naše sloge i u ime obnove Njegoševog amaneta sazidaće se obnovljena Lovćenska kapela i izvršićemo Njegošev amanet.”, kazao je Mitropolit

Govorilo se, kaže vladika, da obnovljena Lovćenska kapela nije ona ista, nije čak ni na istim temeljima, da je većih dimenzija, da nikada nije ni služila kao crkva.

„To je bila ta argumentacija, a pridodavalo se i to kako Njegošu u novom vremenu ne priliči da počiva u jednoj skromnoj crkvici, kapelici, nego da mu se pravi veliki mauzolej. Inžinjer koje obnavlja Lovćensku kapelu u vrijeme Kraljevine, Veliša Popović iz Podgorice demantovao je te laži sve, jer je on posvjedočio da je kapela podignuta na istim temeljima u istim dimenzijama i svi ljudi od struke i znanja su rekli da je obnova urađena sjajno i po tadašnjim najvećim standardima“, kazao je mitropolit.

On naglašava da se dogodilo veliko zlo i Crna Gora treba da se pokaje za taj grijeh, a time bismo već jednom napravili otklon i od ustašluka, koji je djelimično otrovao Crnu Goru, a i od komunizma, koji je, nažalost, pomračio mnogo i misao i pamet i savjest Crne Gore.

„Treba da se pokajemo, treba da se oslobodimo. U tom pogledu treba da slijedimo put i Mitropolita, kasnijeg Patrijarha Gavrila (Dožića), ali isto tako i borbu Mitropolita Danila (Dajkovića) koji se junački usprotivio tom zlom projektu i zlom naumu. Treba da slijedimo najveće umove tog doba i Crne Gore i cijelog srpstva, ali i cijele Jugoslavije, da pomenem prvo Crnogorce: Petra Lubardu, Nika Martinovića, Uroša Martinovića, Rista Stijovića, Radoslava Boškovića, ima ih naravno još dosta iz Crne Gore, ali tu su i najugledniji beogradski profesori od kojih su se školovale generacije i generacije studenata iz Crne Gore. Tu je i Meša Selimović i Skender Kulenović, tu je i Miroslav Krleža, jedan od uglednih akademika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dakle, to je zlo prepoznato kao opšte zlo i ima tu nešto od one metafizičke borbe Gospoda sa satanom i sa njegovom vojskom, koju je Njegoš opisao u Luči mikrokozma“, kazao je mitropolit.