IN4S

IN4S portal

Milatović podnosi inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika na Golom otoku

1 min read

Sa pres konferencije, Foto: Kancelarija za odnose s javnošću Predsjednika Crne Gore

Predsjednik države, Jakov Milatović, uz ocjenu da bi usvajanje zakona predstavljalo ispravljanje istorijske nepravde, najavljuje podnošenje inicijative za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika na Golom otoku, koja bi bila usvojena u Skupštini, prenose podgoričke „Vijesti“.

Milatović će predložiti da se kao osnov za izradu zakona uzme Nacrt zakona o poništavanju presuda, rješenja, akata i radnji državnih organa Republike Crne Gore i FNRJ izrečenih licima osumnjičenim za podršku rezolucije Informbiroa iz 1948, koji je 2006. pripremilo Udruženje građana „Goli otok“.

Ova inicijativa, kako stoji u tekstu, odnosila bi se na one koji su bez (pravičnog) suđenja i valjanih dokaza, bilo administrativnim odlukama ili bez njih, bili utamničeni i podvrgnuti neljudskim uslovima na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa iz 1948. Godine.

Istorijska pozadina

Informbiro je bio nasljednik Kominterne (Komunistička internacionala), organizacije komunističkih partija, i njegovom rezolucijom kritikovano je rukovodstvo Komunističke partije Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom, za odstupanje od marksističko-lenjinističke politike, sprovođenje neprijateljskih poteza prema Sovjetskom Savezu koji je predvodio Josif Visarionovič Staljin, napuštanje pozicije radničke klase…

To je rezultiralo prekidom odnosa između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, nakon čega su jugoslovenske vlasti otpočele obračun s onima za koje su smatrali da su pristalice Staljina. Za te ljude, tzv. informbirovce, napravljen je sistem zatvora, od kojih je najveći bio onaj na Golom otoku, ostrvu pored Raba, u Hrvatskoj.

Prema podacima nekadašnjeg Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na Golom otoku i ostalim zatvorima iz tog sistema bio je 16.101 zatvorenik, od čega 3.390 njih iz Crne Gore.

Obeštetiti one koji su nepravedno patili

Milatović smatra da donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštaćenju golootočana ne bi značilo samo pravni čin, već i moralnu odgovornost Crne Gore da prizna i obešteti ljude koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih uvjerenja. Crna Gora bi se time, prema njegovom mišljenju, pridružila susjednim državama koje su preduzele slične poteze na planu zaštite ljudskih prava.

Predsjednik, prema saznanjima lista, misli da to što država do sada nije preduzela ništa na planu rehabilitacije žrtava Golog otoka, iako je, proprorcionalno, imala ubjedljivo najveći broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika, predstavlja njen pravni i moralni propust, ali i odstupanje od osnovnih ljudskih prava. Stoga ocjenjuje da bi donošenje zakona bilo ispravljanje istorijske nepravde. On, takođe, smatra da je, imajući u vidu da su mnoge žrtve preminule, neophodno obezbijediti ne samo njihovu posthumnu rehabilitaciju, već i odgovarajuću satisfakciju za njihove nasljednike, koji su trpjeli diskriminaciju i bili ekonomski ugroženi.

Milatović je u martu prošle godine, kad je najavio da će inicirati obeštećenje golootočkih žrtava, rekao da taj logor predstavlja „crnu tačku u našoj istoriji i simbol stradanja za više hiljada građana i njihovih porodica“, te da podržava dugogodišnje zalaganje civilnog društva i Udruženja građana „Golog otoka“ za rješavanje ovog pitanja, kao što je to već urađeno u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

„Samo ona država koja ispuni moralni dug prema onima čija su prava bila grubo kršena i čije su patnje bile godinama ignorisane, može koračati putem istinskog napretka“, poručio je tada.

Jedini zvanični akt koji je do sada donijet u Crnoj Gori, a koji se bavi pitanjem obeštećenja političkih zatvorenika, jeste Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je Skupština Republike Crne Gore usvojila u januaru 1992, stoji u tekstu podgoričkih „Vijesti”.

Podjelite tekst putem:

13 thoughts on “Milatović podnosi inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika na Golom otoku

  1. KAD PRIJE …DA NIJESI PORANIO …EVO TEK JE 2025.GOD. JEL KONSULTOVA SI HELSINSKI ODBOR SOROSA I SLICNE KOJI TITA UCJENILI DA AKO HOCE POMOC MORA ULIT STRAVU NARODU A TO NAJBOLJE AKO I NEVINI POSTRADAJU …NACIN MUCENJA NA GOLOM OTOKU JE METOD KATOLICI JUZNE AMERIKE POD SPANSKIM POKROVITELJSTVOM I USA GA IZABRALE …USA JE ZAHTEVALA GOLI OTOK…

  2. Viđi Jadove one iz Lore da obeštetiš i odpriznaš Kosovo* i ulazak u NATO da ne ostaneš u istoriji kao izdajničko govno.

    16
    2
  3. Zatvaraj ovu bagru lopovsku,sad si se sjetio za goli otok kad su pomrli ljudi sram te bilo i tebe i onome dto ti dade tu diplomu ,,mendzamenta,,

    17
    2
    1. Plotaru@Ne branim Milatovića , dosta mu zamijeram, ali me iznenađuje ovako prostački komentar koji bi se mogao odnosit na one koji su uzeli vlast prije 3p godina kada je .ilatović bio đak prvog razreda osnovne škole.

      4
      4
    2. Podrzavam da je vrijeme da se nepravda ispravi.Ko je prezivio Goli Otok prezivio je pakao.Pitam ima li pravde za ubijene na Zidani Most

      5
      1
  4. Da li će obuhvatiti i mnogobrojne Bokelje koj, kao i većinsko stanovništvo Boke, koji nijesu htjeli da se Boka pripoji CG pa završili na Golom Otoku.

    14
    1
  5. Postovani predsednice,

    Manite se davnih proslih vremena,
    Pokrenite Debatte o obestecenju nas “ generacije koje su mladost i sansu za zivot i uspjeh izgubili devedesetih, i tokom dps vladavine. Nas, koji nigdje ne mogasmo do hleba doci,,, kad ce nama neka pravda? Nema je za normalne i Savanne, izgleda, niad nigdje, a svuda se Maße demokratijom i ljudskim pravima…

    16
    1
  6. Nemas dje s’parama mora da je neko tvoj bio tamo pa oces da uzmes malo para oces da urnises drzavu ti bi opet otvorio novi goli za one koji su za Putina i Rusijui sto kao 48

    15
    4
  7. ….koga da rehabilitujes jasjo… Da su golootocani ostvarili svoj naum… za rehabilitaciju bi bila cijela Jugoslaviji….tamo je nevinih do deset posto pa anketnim odborom utvrdi koji su to i njih rehabilitujte …i nikoga vise jasjoooo…..

    5
    13
    1. Mnogo vise je bilo nevinih , jer su tamo robijali i zbog raznih privatnih netrpeljivosti jedan drugoga spijavali sa laznim iskazima itd.
      A na kraju krajeva radi se o neljudskoj torturi osudjenika pa bili politicki krivi ili ne tako da i one koji su stvarno bili protiv Tita a za Steljina treba obestetiti ,mogli su bit zatvoreni ali bez mucenja.
      Da je Kraljevina Jugoslavija imala Goli otok i takav odnos prema politickim zatovorenicima ne bi komunistima padalo na pamet da dizu komunisticku revoluciju.

      11
      2
      1. Kraljevina je formirala u Višegradu logor za studente januara 1935. pa su u Beogradu studenti pravnog fakulteta blokirali fakultet, policija upala i ubila Mirka Srzentića, 1.2.1935.

        2
        1

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *