Lukšić: Zapadno-balkanska inicijativa zbog praktične potrebe građana

Zapadno-balkanska inicijativa prestavlja novi model saradnje država zapadnog Balkana zbog praktične potrebe građana i ne podrazumijeva nikakvo dupliranje sličnih i obnavljanje ranijih državnih tvorevina, rekao je crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić.

Lukšić je u Njujorku razgovarao sa predstavnicima država regiona u vezi sa zapadnobalkanskomi nicijativom, čiji je inicijator, a prisustvovao je evropski komesar za proširenje Štefan File.

Lukšić je rekao nakon sastanka da je očigledna potreba za novim vidom saradnje država zapadnog Balkana.

“Treba dodatno da radimo kako bismo definisali projekte saradnje i na taj način ubrazali naš evropski put, pri čemu niko ne dovodi u pitanje da svaka zemlja ima svoj pojedinačni put, pojedinačne zadatke”, rekao je Lukšić.

On je ocijenio da će države zapadnog Balkana biti u Evropi koliko brzo budu spremne da ispunjavaju obaveze koje su pred njima.

“Okolnosti da se Crna Gora priprema da otvori poglavlja 23, 24 i 25, da smo dva već zatvorili, i da se dogodine pripremamo za otvoranje novih, pokazuje da smo duboko u tom procesu”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, to pokazuje i da EU prema državama regiona odnosi prema zaslugama.

“Što znači da oni koji su uspješni treba da budu primjer ostalima kako da realizuju projekte”, rekao je Lukšić.

On je ocijenio da je Zapadnobalkanska inicijativa potrebna u regionu, kako bi se u okviru već postojećih regionalne inicijative procesa saradnje definisao novi format saradnje.

On je rekao da su svi saglasni da je budućnost zemalja regiona u EU i da svi žele da zemlje zapadnog Balkna budu u EU.

“To podrazumijeva ozbiljnu reform unutrašnjih reformi ali i ekonomskog oporavka. Ta dva procesa idu zajedno i ukoliko nemamo ekonomski oporavak biće teže da ispunjavamo instutucionalne obaveze”, rekao je Lukšić nakon sastanka.

On je kazao da je zbog toga potrebno da države koje nijesu u EU uz pomoć država iz regiona koje su članice Unije, rade na, kako je rekao, redizajniranju modela saradnje.

“Kako bi mogli ubrzati realizaciji infrastrukturnih projekata, kako bi olakšali život građanima i privrednicima smanjivanjem trasnkacionih troškova, kako bi dodatno mogli da ustanovimo novemodele borbe protiv kriminala”, rekao je Lukšić.

Lukšić je prisustvovao i sastankcima američko-jadranske i baltičk epovelje.
Baltička povelja, od čijeg uspostavljanje je prošlo15 godina, predstavlja okvir za pripremu država za članstvo u NATO.

Na tom sastanku učestvovali su svi ministri država regiona kao I pomoćnik generalnog sekretara NATO Viktorija Njuland i predstavnici zemalja posmatrača Gruzije i Kosovo.

“Ima puno prostora da se sarađuje i ono što bil bezbjednosti izazovi potreba izgradnje bezbjedonosnih struktura u baltičkim zemlajma liči na onošto mi treba da radimo”, rekao je Lukšić.

Lukšić je govorio je na Sastanku na visokom nivou o nuklearnom razoružanju, tokom učešća na Generalnoj debati 68. Zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Taj sastanak još jedna je inicijativa generalnog sekretara UN da nuklearno razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje budu u fokusu diskusije Generalne skupštine, nakon odžavanja Konferencije o posljedicama upotrebe nuklearnog oružja i osnivanja Otvorene radne grupe za pregovore o nuklearnom razoružanju.

Lukšić je ukazao na razorne posljedice upotrebe ovog oružja, pozvao na preduzimanje konkretnih koraka u cilju stupanja na snagu Ugovora o zabrani nuklearnog testiranja i otpočinjanja pregovora kako bi se došlo do rješenja koje je prihvatljivo za sve.