Zmajevići
1 min read
Na današnji dan, 23. decembra 1679. godine u Perastu je rođen Vicko Zmajević, nadbiskup barski i primas srpski.
Potiče iz poznate porodice Zmajevića. Vickov otac Krsto bio je ugledni kapetan grada Kotora, a brat Matija proslavljeni ruski admiral. Porodica Zmajević je bila ugledna starosjedelačka porodica iz plemena Njeguši. Neki od njenih najznačajnijih potomaka porodice Zmajević bili su Andrija Zmajević (pisac i nadbiskup barski i primas srpski) i Matija Zmajević admiral carske Rusije . Prema kazivanju potkraj XIX vijeka, Zmajevići su bili starosjedeoci od srednjeg vijeka, sa Njeguša, selo Vrba. Nekadašnje imanje, odnosno posjed porodice Zmajević nosi i dan danas naziv, toponim Zmajevića krš, podno Lovćena.
Andrija, nadbiskup barski i primas srpski, svestrana ličnost, književnik, sakupljač antičkih artefakata, mecena umjetnika.
Krsto, čovjek vičan maču i moru i više puta biran za gradskog kapetana.
Matija, takođe pomorac, koji je umnogome promijenio tok istorije a veći dio svoje pomorske karijere proveo u službi ruskog cara Petra Velikog koju je završio kao admiral ruske baltičke flote.
Vicko, sin Krstov brat Matijin, koji je otišao stričevim stopama, osim svešteno lice i sam je bio književnik i mecena umjetnika.
Kapetan Krsto Zmajević, njegov brat Andrija, i Krstovi sinovi Matija i Vicko su imena zapisana zlatnim slovima Perasta XVII i XVIII vijeka. Andrija i Vicko-crkveni poglavari nadbiskupije zagovornici očuvanja narodnog jezika, književnici, dobrotvori i Matija najznamenitiji i najobrazovaniji pomorac toga vremena, ličnosti su neizbrisivo uklesane u kulturno-istorijsku sliku Perasta. Koliko su sva trojica bili vezani za Perast ostalo je zapisano u arhivskoj građi kroz njihova djela i prepiske. Ipak, jedino je Andrija ostao i okončao svoj život u Perastu. Simbolika njegove privrženosti možda je najuočljivija u načinu kako je sagradio palatu. Vezao je za stijenu peraškog brda, pretvorio je odbrambenu kulu u njen centralni dio, te pošto je sagradio zvonik i kapelu, stvorio je jedan kompleks kroz koji kao da je izrazio sebe upravo kao čuvara kako bi buduće generacije podsjećao na to vrijeme.
Priredio: Miomir Đurišić, Mitropolija crnogorsko-primorska
Kad pišeš o katoličkoj istoriji ne griješiš u datumima, kao kad po papinom kalendaru datuješ i obilježevaš događaje iz pravoslavne povjesnice , ljetopišče Mitropolijin!