Kusturica: Umjetnost pred velikom promjenom

Umjetnost se nalazi pred velikom promjenom koja će, vjerovatno, donijeti neki novi kvalitet i ne treba biti pesimista, rekao je danas proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica povodom trećeg „Beogradskog kontrapunkta“, na kojem učestvuju pisci, umjetnici i stvaraoci iz Irana, Kine, Rusije, Švajcarske, Srbije.

Kusturica je uoči početka skupa koji se bavi temom „Umjetnost u vremenima krize i ratova: pogled iz današnjice“, rekao novinarima da se umjetnici različito ponašaju u miru i ratu, prenosi RTRS.

Mislim da je odnos umjetnika prema ratu uvijek odnos prema nečemu što je bilo krajnje složeno u prošlosti, pa je dovodilo čak do toga da su se grupe umjetnika skupljale i pravile krugove koji su se bavili ubijanjem kao estetskim činom – rekao je Kusturica.

Sa druge strane, dodao je Kusturica, veliki književnici su pravili portrete ljudi u stanju u kojem je zapravo industrija rata proizvela industriju depresije i nevolja koje su se širile poput kuge.

On je rekao da se u novom standardu umjetnost proizvodi paralelno sa ratom, a nevladine organizacije postoje da ispričaju priču šta ne valja o onom koji je ili poražen ili učestovovao, dok njihovi šefovi po svijetu i dalje šire rat.

Kusturica navodi da je onda vrlo teško birati između humanističke postavke i onog što radi američki režiser Kventin Tarantino, kada na tragu engleskih klubova pravi film u slavu ubijanja.

– Umjetnost uvijek dovodi do boljeg razumijevanja, ali mi smo prošli vrijeme umjetnosti, živimo u vrijeme postumjetnosti, u vrijeme video-igara i takozvane naučne kulture – rekao je Kusturica.

On je ukazao da samo ukidanje bisokopa kao emocionalnog izraza, dovođenje u sferu gledanja na telefonu ili televiziji, zapravo predstavlja ukidanje te vrste umjetnosti.

Na sreću postoji književnost, ali, na nesreću, sve manje ljudi čita, a sve više piše. Tako da se nalazimo u jednom vrzinom kolu i pred velikom promjenom koja će donijeti vjerovatno neki novi kvalitet. Ne treba biti pesimista – rekao je Kusturica.

Ministar kulture Srbije Vladan Vukosavljević rekao je da je tema umjetnosti u vremenima krize i ratova, kojom će se baviti treći „Kontrapunkt“, delikatna i u skladu sa duhom vremena.

On je rekao da je ovaj susret pisaca, umjetnika i stvaralaca sa različitih meridijana, koji u Beogradu razgovaraju o aktuelnim temama, prilika da se čuje šta o tim temama misle oni koji dolaze iz drugačijih kulturnih krugova, političkih okolnosti i istorijskih sadržaja.

Vukosavljević je napomenuo da na ovom susretu učestvuju gosti iz Irana, Kine, Rusije, Švajcarske, Srbije.

Kao i prethodne dvije godine, `Kontrapunkt` je mesto susreta, sučeljavanja, a ne sukoba ideja, nego poređenja ideja i stavova. Zadatak umetnika i intelektualaca jeste da se hrabro suočavaju sa pitanjima bitnim za istorijski trenutak – rekao je Vukosavljević.

On je ocijenio da je danas društvo u Srbiji, kao i svuda u svijetu, izloženo banalnim i nebitnim temama, odnosno sadržajima koji služe za zabavu ili „barataju industrijom straha i strepnje“.

– Ovakva promišljanja idu na dobrobit svakom čoveku, da pokrenemo neka pitanja i pokušamo da nađemo neki odgovor – istakao je Vukosavljević, navodeći da je mjesto susreta Beograd, u kojem se u simboličkom smislu susreću civilizacije i kulture.

Treći „Beogradski kontrapunkt“ održava se danas u Velikoj sali Jugoslovenske kinoteke u Beogradu i bavi se temom „Umjetnost u vremenima krize i ratova: pogled iz današnjice“.

Učesnici okruglog stola su vodeći prozni pisac Irana Habib Ahmadzade, urednik u švajcarskoj izdavačkoj kući „Doba čovjeka“ /L`Âge d`Homme/ Slobodan Despot, kineski dramski pisac Džang Đićijang i jedan od vodećih ruskih proznih pisaca German Sadulajev.

Uvodničari i moderatori razgovora su ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević i režiser Emir Kusturica.

„Beogradski kontrapunkt“, u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja Srbije i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka je skup čiji je cilj da okupi umjetnike i mislioce iz različitih dijelova svijeta, koji svojim radom značajno doprinose razumijevanju savremenih svjetskih tokova.

Na prošlogodišnjem skupu, posvećenom temi „Šta sa globalizacijom u kulturi?“, govorili su Džang Kangkang, Jurij Poljakov, Gunar Kvaran, Fransisko Lopez Sača, Dejvid Homel i Vladimir Pištalo.

Na prvom okupljanju 2017. godine na pitanja postavljana u okviru teme „Šta književnost može da učini u današnjem vremenu?“ odgovarali su Peter Handke, Frederik Begbede, Zahar Prilepin, Ju Hua i Milovan Danojlić.