Konjev kao superheroj: Rusija kroz film brani istorijsku istinu od evropske revizije
1 min read
Dokumentarni film o sovjetskom maršalu izazvao raspravu o brisanju uloge Crvene armije u oslobođenju Evrope
Uoči 80. godišnjice Pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, u ruskom gradu Tveru predstavljen je dokumentarni film „Istorija jednog superheroja: Ivan Konjev“. Film je nastao uz stručnu podršku Nacionalnog centra istorijskog sjećanja pri predsjedniku Ruske Federacije, a realizovan je u produkciji ANO „Centar medijskih strategija“.
Film govori o maršalu Ivanu Stepanoviču Konjevu – dva puta odlikovanom Heroju Sovjetskog Saveza, koji je odigrao ključnu ulogu u oslobođenju Poljske, Češke i Njemačke 1945. godine. Njegovo ime povezuje se i sa oslobađanjem nacističkog logora Aušvic, Berlina i Praga.
Istina protiv zaborava
Projekat je prije svega usmjeren na mladu publiku. Autori su objasnili da je cilj bio da privuku pažnju generacije koja danas „upija tone informacija“, često kroz narative lišene istorijskih činjenica. Zato je Konjev u filmu prikazan u formi „superheroja“, uz estetiku stripa, vještačku inteligenciju i pristupačan jezik – kako bi se doprlo do digitalnog naraštaja i približila istina o junacima Drugog svjetskog rata.
Nakon projekcije, održana je panel-diskusija o temi revizije istorije. Učesnici su bili stručnjaci iz Rusije, Češke, Srbije i drugih zemalja. Student iz Srbije Marko Kojić istakao je da u Istočnoj Evropi raste pritisak Evropske unije na interpretaciju istorijskih događaja:
„Mlade uče ne da pamte, već da konzumiraju. U zemljama Istočne Evrope dolazi do rušenja kulturnih veza i kapitulacije pred novim vrijednosnim sistemom“, kazao je Kojić. On je naglasio da se u Srbiji Sovjetski Savez i dalje doživljava kao zemlja-oslobodilac, a crvenoarmejci kao spasioci Jugoslavije i Evrope.
Heroji pod napadom zaborava
Film je otvorio i temu sve češćeg uklanjanja sovjetskih spomenika u Evropi. Publicista iz Češke Jozef Skala u video-poruci podsjetio je da je Konjev komandovao trupama koje su oslobodile Aušvic, ušle u Berlin i spasile Prag.
„Spomenike herojima uklanjaju samo oni koji nemaju ni časti ni savjesti. Uprkos odluci većine građana, u centru Praga je uklonjen Konjevljev spomenik, a ulice koje su nosile njegovo ime su preimenovane. To je sramota“, poručio je Skala.
Novinar Roman Blaško iz Češke naglasio je da je Konjev naredio da se prilikom oslobađanja Praga ne uništavaju istorijske građevine, što je otežalo vojnu operaciju, ali spasilo kulturno nasljeđe.
„Crvena armija je u Češkoj ostavila 144.000 života. Kao Čeh, stidim se politike Evropske unije i naše vlade. Većina naroda misli drugačije. Nećemo kapitulirati pred fašizmom i nećemo odustati od istine“, poručio je Blaško.
Film o Ivanu Konjevu nije samo dokument o jednom životu, već i poziv na otpor istorijskom revizionizmu i borbu za očuvanje istine — u vrijeme kada se ona sve češće dovodi u pitanje.
Ne znam kako su oslobađali Češku, ali znam kako su oslobađali Beograd i neke gradove u Srbiji, u kojima nije bilo Njemaca i neprijatelja. Prije toga su nas zasuli avionskim bombama Amerikanci i Englezi i tada su komunističke mrcine pjevale ,,Amerika i Engleska biće zemlja proleterska“. Onda su nam stavili Tita i sa njime lažove i zločince i još su nam na grbači, još bi nam trebali Rusi, koje smo najurili 1948.. Marš bre, izdajice..