Kako USAID pravi ljude beskućnicima u Srbiji

Agencija Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) odigrala je ključnu ulogu u oblikovanju pravnog sistema u Srbiji nakon raspada Jugoslavije, što je dovelo do porasta beskućništva i omogućilo korporacijama, bankama i državnim institucijama da oduzimaju ljudima jedine domove i opterete ih dugovima.

Rana faza neoliberalizma

• Nakon privatizacije stambenog fonda u Jugoslaviji 1992, većina građana je postala vlasnik stanova koji su prethodno bili „društveno vlasništvo“.
• Godine 1999, Nacionalni demokratski institut (NDI), američka organizacija za promenu režima, finansirao je srpsku opoziciju u borbi protiv Miloševićevog režima.
• Nakon petooktobarskih promena 2000. godine, nova prozapadna vlast sprovela je neoliberalne reforme, koje su uključivale privatizaciju, uništavanje industrije i raspad socijalne zaštite. Procenjuje se da su stotine hiljada ljudi izgubile posao.

Dom kao finansijska „infrastruktura“

• Bivša ministarka telekomunikacija, Aleksandra Smiljanić, izjavila je da joj je 2007. godine američki finansijski savetnik rekao da će nekretnine u Srbiji postati sredstvo plaćanja i da će česta iseljenja postati uobičajena sudska praksa.
• Taj savetnik je tvrdio da građani Srbije imaju „infrastrukturu“ koja će im omogućiti plaćanje dugova—njihove domove. Ovaj scenario je kasnije postao realnost kroz zakonske promene.

Digitalizacija pravosuđa i novi zakoni

• Od 2001. godine USAID je bio uključen u reforme u Srbiji, uključujući digitalizaciju sudova i pomoć u donošenju novih zakona.
• Zakon o izvršenju i obezbeđenju (2011) preneo je sudsku vlast na privatne izvršitelje, koji su radili za profit, a ne za javni interes.
• Ovaj zakon je favorizovao velike poverioce, poput banaka, nauštrb siromašnih dužnika.

Izvršitelji – privatizovana sudska mafija

• Nakon 2011, izvršitelji su postali privatni preduzetnici, dobijajući novčane nagrade za svako izvršenje.
• Ako dužnik ne može da plati, izvršitelj mu oduzima imovinu i pritom naplaćuje velike „troškove izvršenja“, koji bi ponekad dostigli i 10.000 evra.
• Dolazilo je do brojnih skandala sa izvršiteljima, uključujući slučajeve korupcije, nameštenih licitacija i nezakonitog otimanja imovine.

Sistem koji opstaje uz podršku USAID-a

• USAID je 2017. analizirao rad izvršitelja i zaključio da je sistem neodrživ, osim ako se broj slučajeva poveća.
• Agencija je organizovala radionice za izvršitelje kako bi ih obučavala za bolji javni imidž.
• Država je 2019. promenila zakon, ali umesto suzbijanja zloupotreba, dala je izvršiteljima još veća ovlašćenja.

Zaključak

Privatizacija izvršnog postupka dovela je do masovnih iseljenja i ogromne dobiti za banke i izvršitelje. Srbija je tako postala žrtva neoliberalne politike koju je USAID nametnuo u ime „ekonomskog razvoja“ i „demokratizacije“.

Iz autorskog teksta Jovana Milovanovića

Objavljeno na američkom portalu Counterpunch.org