IN4S

IN4S portal

Japanci se naoružavaju

japanci - naoruzanje

Vlada u Tokiju usvojila novu bezbednosnu strategiju. Udaljavanje od pacifističkog ustava, kritika Pekinga, briga u azijskom regionu.

Tihi sukob Kine i Japana oko pet nenaseljenih, naftom i gasom bogatih ostrva u Istočnom kineskom moru zaoštren je usvajanjem nove nacionalne bezbednosne strategije u Tokiju. Peking je plan Tokija da u narednih pet godina poveća za pet odsto izdvajanja za odbranu, doživeo kao pretnju:

Pozicija Kine prema drugim zemljama i vojni pokreti, uz nedostatak transparentnosti u vezi sa svojim vojnom i bezbednosnom politikom, brinu Japan i međunarodnu zajednicu i zahtevaju strogo praćenje – navodi se u japanskom dokumentu, usvojenom nekoliko nedelja pošto je Kina uspostavila vazdušnu identifikacionu zonu iznad spornih ostrva.

Japan, prema Ustavu, nema vojsku, a odbrambeni „kišobran“ obezbeđuju SAD, nuklearnim nosačem aviona i sa 50.000 tamo stacioniranih američkih vojnika. Ali, iako nema „klasičnu“ vojsku, Snage za samoodbranu Japana, formirane sredinom pedesetih godina prošlog veka kao protivteža eventualnoj sovjetskoj invaziji, ipak raspolažu modernim odbrambenim kapacitetima.

Japan se, tako, prema stokholmskom Međunarodnom institutu za mirovna istraživanja rangira po izdvajanjima za vojsku kao peti u svetu. No, dok je Tokio tokom poslednje decenije uvodio rezove u vojnom budžetu, Peking ga je povećavao, toliko da je izbio na drugo mesto, odmah iza SAD.

Dolaskom nacionalno orijentisanog Šinzoa Abea na mesto premijera prošlog decembra, Tokio je nagovestio promene koje se sada realizuju novom bezbednosnom strategijom jačanja japanske vojne moći, kao i veće međunarodne uloge Japana.

Kina je već kritikovala japanske planove, dok analitičari primećuju da bi nova strategija mogla da udalji Tokio od njegovog pacifističkog ustava.

VELIKI PLANOVI

Planira se nabavka bespilotnih letelica za nadzor, antiraketnih razarača, podmornica i druge opreme u Istočnom kineskom moru, gde Tokio i Peking imaju teritorijalni spor nad grupom nenaseljenih ostrva. Potrebna sredstva – 247 milijardi dolara.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *