Izmjene Zakona o ANB-u pokazuju da država nije spremna za reforme

Vlada Crne Gore predložila je Zakon o ANB-u kojim direktor tajne službe dobija  neograničena ovlašćenja u tajnom nadzoru građana – bez sudskog naloga, bez kontrole i bez odgovornosti.

Istovremeno, ova izmjena zakona otvara prostor za sistemsku „čistku“ unutar ANB-a, koja je u ovoj instituciji neophodna, ali ne način, kako je sad predviđeno, da je moguće smijeniti kadrove koji se ocjene kao kompromitovani ili „nepodobni“, ali bez objašnjenja ko o tome odlučuje i po kojim kriterijumima.

Predlog je usvojen na elektronskoj sjednici Vlade, bez javne rasprave i konsultacija sa stručnjacima. Među ključnim rješenjima je i ono koje ANB-u daje direktan pristup svim bazama podataka – uključujući zdravstvene kartone, bankarske podatke, poreske i finansijske izvještaje – bez saglasnosti ili odluke suda.

Takođe, i na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojen je izvještaj o razmatranju Predloga zakona o ANB-u. Predočeno je da je Vlada usvojila nekoliko amandmana i korigovala neke stavke u predlogu koje su učesnicima u radu Odbora bile sporne.

Polemika koja se vodi u vezi izmjene Zakona o ANB samo pokazuje da smo nedorasli da značajne institucije u Crnoj Gori prilagodimo uslovima u kojima se nalazi bezbjedonosni sektor. Čini se da je ovog puta civilni sektor bio u pravu kada je kritikovao način donošenje izmjena o ANB, sadržaj tih izmjena, te odlučivanje po hitnom postupku u Skupštini CG, kazao je za IN4S, advokat i bivši viskoki funkcioner Državne bezbjednosti Dragomir Ćalsan.

On takođe ističe da  amandmansko djelovanje nije ništa popravilo ovaj zakon, te da se radi samo o kozmetičkim izmjenama, odnosno šminkanju zakona.

„Prije svega, utisak je da su predložena rješenja mnogo gora od onih koja su postojala ne samo u prethodnom, već i u ranijim zakonima. Primjena određenih mjera koja se daju Agenciji, uz saglasnost direktora ANB-a je neprihvatljivo rješenje, ono daje mogućnost tom licu da zloupotrebljava svoje ovlašćenje, a da ne postoji način kontrole njegovih odluka. Ranije rješenje je mnogo prihvatljivije, da te odluke odobrava Vrhovni sud (predsjednik ili Vijeće) jer se time sužava mogućnost pomenutih zloupotreba“, ostakao je Ćalasan i dodao:

Sporno pitanje prijema u radni odnos operativaca ANB mora se detaljije pravno regulisati, iako je legitiman predlog da se ova lica primaju bez konkursa (ne sva već samo pojedina lica), što bi se utvrdilo sistematizacijom.

Pitanje nabavki bez primjene Zakona o javnim nabavkama je takodje legitimno, uz preciznije zakonsko regulisanje šta treba nabavljati primjenom Zakona o javnim nabavkama, a šta bi tebalo nabavljati bez primjene zakona.
U svakom slučaju, moje mišljenje je da se izmjene ovog zakona ne mogu amandmanski popraviti već detaljnom analizom prethodne prakse i rada Agencije, doći do najcjelishodnijih rješenja, poručio je Ćalasan u izjavi za IN4S.