Iz PES-a insistiraju na diskriminaciji Srba

Poruka poslanika Pokreta Evropa sad, Vasilija Čarapića, u kojoj je ocijenio da je da potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu, izazvala je pažnju i reakcije javnosti, budući da je odaslata putem platforme Iks.

Na zapažanje građanskog aktiviste, Nebojše Babovića, da se ova dva pitanja potežu od 2007. godine, tj. od usvajanja Ustava, najgoreg pravnog dokumenta nakon Ustava iz 1974. (Ustav SFRJ) i zaključka da se relativizovanjem ovih pitanja, a posebno dovođenjem u vezu sa nekim lokalnim izborima, šalje poruka „da ste zadovoljni sadašnjim rješenjima“, poslanik PES-a je bio direktniji i ocijenio „da je svaka tvrdnja da se ovo pitanje u formi ucjene Vladi uoči izbora u NK ne poteže zbog izbornog konteksta svjesno samoobmanjivanje.“

Podsjetimo da je u intervjuu za nedeljno izdanje „Politike“, predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, rekao da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda.

Očigledno da je Mandićev intervju pažljivo čitan u redovima PES-a budući da predsjednik skupštine rekao i da „borba za položaj srpskog jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji.“

Tako se pitanje statusa srpskog jezika i vraćanje dostojanstva srpskoj jezičkoj zajednici kroz nova ustavna rešenja, uz rešavanje pitanja dvojnog državljanstva, ponovo našlo u žiži političke rasprave.

Interesantno bi bilo podsjetiti i na ono što je po pitanju dvojnog državljanstvo 2023. godine izjavio predsjedik Crne Gore, Jakov Milatović, naglasivši da politiku dvojnog državljanstva treba relaksirati.

„Moja pozicija je ta da svakome ko želi da ima državljanstvo bilo koje druge države, da to treba dozvoliti“, rekao je tada Milatović gostujući na Prvoj televiziji.

Svojevremeno je i premijer Spajić znao da izjavi da apriori nije protiv dvojnog državljanstva ukoliko se time ne ugrožava državna samostalnost.

Jasno je da su pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva od suštinskog značaja za Srbe u Crnoj Gori, a odnos političkih partija prema ovim pitanjima trebalo bi da bude ključan motiv prilikom odlučivanja birača kome da daju povjerenje kako na lokalnim tako i na parlamentarnim izborima.

Sakrivanje iza prioriteta, ekonomske stabilnosti i zaštite ljudskih prava, neuspješan je pokušaj PES-a da se ova goruća pitanja stave po strani. Tim prije što Crna Gora ne bilježi značajno poboljšanje ekonomskih pokazatelja, nema izgradnje novih fabrika i otvaranja radnih mjesta osim u državnoj upravi što pokušaj zamjene teza čini još paradoksalnijim.

Insistiranje na temama ljudskih prava koje bi zauzele cjelokupan politički prostor neke „osvježene“ Crne Gore, a koje bi po dobro poznatoj matrici u potpunosti isključivale i minimum srpskih interesa samo je perfidan nastavak terora onako kako je bio zamišljen i operacionalizovan za vrijeme Mila Đukanovića i njegovog diskriminatorskog režima.