IN4S

IN4S portal

Internet trgovina ogrezla u prevarama

1 min read
Po zakonu EU o zaštiti potrošača trgovci moraju da prikažu cijene sa svim obaveznim troškovima, a ako ti troškovi ne mogu unaprijed da se izračunaju, onda mora jasno da se predoči kupcima da oni postoje.
ThinkstockPhotos

Ilustracija

Poslednja vijest iz Brisela ni najmanje ne ide u prilog promociji internet trgovine, jer analize pokazuju da čak 60 odsto veb-sajtova krši evropske propise o zaštiti potrošača.

Prema saopštenju Evropske komisije, od ukupno 560 sajtova koji su bili pod lupom istraživača više od polovine je na neki način obmanjivalo kupce.

Izvještaje su dostavila nacionalna tijela za zaštitu potrošača iz zemalja članica Evropske unije, a nepravilnosti se pretežno odnose na prezentovanje cijena i posebnih ponuda, objavljeno je na zvaničnom sajtu Komisije.

Kupovina na internetu otvara mnoge mogućnosti za potrošače. Međutim, na više od polovine internet stranica pronađene su nepravilnosti, prije svega u pogledu načina oglašavanja cijena i popusta„, navodi Vera Jurova, evropska komesarka za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost polova.

Dodaje da se to mora spriječiti, jer dovodi u zabludu potrošače koji na kraju plate višu cijenu nego što su namjeravali, prenosi Tanjug.

„Zaprepašćena sam velikim brojem veb-sajtova na kojima su uočeni ovi problemi, za koje se nadam da su nenamjerni. Onlajn trgovci moraju u potpunosti da poštuju propise EU o zaštiti potrošača. Nacionalna tijela za zaštitu potrošača će, uz pomoć komisije, preduzeti potrebne mjere za zaustavljanje takvih nepoštenih poslovnih praksi“, poručila je Jurova.

Regulatori za zaštitu potrošača sumnjaju da kod više od 31 odsto veb-sajtova koji nude popuste, specijalne ponude nisu istinite ili smatraju da je snižena cijena nejasno izračunata.

Na 211 internet stranica krajnja cijena pri plaćanju bila je viša od početne ponuđene cijene, a 39 odsto onlajn trgovaca nije pružilo na sajtu odgovarajuće informacije o dodatnim neizbežnim troškovima isporuke, metodama plaćanja, naknadama za rezervacije i drugim sličnim doplatama.

Po zakonu EU o zaštiti potrošača trgovci moraju da prikažu cijene sa svim obaveznim troškovima, a ako ti troškovi ne mogu unaprijed da se izračunaju, onda mora jasno da se predoči kupcima da oni postoje.

Istraživanje je, takođe, pokazalo da na 59 odsto od 560 pregledanih internet sajtova trgovci nisu obezbijedili link za lak pristup evropskoj platformi za rješavanje onlajn sporova (ODR), što je takođe obavezno prema zakonodavstvu EU. Platforma ODR omogućava potrošačima i trgovcima da riješe sporove bez odlaska na sud.

Na gotovo 30 odsto veb-sajtova su utvrđene nepravilnosti u navođenju informacija o pravu potrošača na odustajanje od kupovine. Prema zakonu EU, potrošači pri kupovini na internetu moraju jasno da budu obaviješteni o svom pravu na odustajanje.

Da je slično istraživanje rađeno i u Srbiji vjerovatno je da bi rezultati bili još alarmantniji. Osim što je veliki dio internet trgovine u sivoj zoni, ni zvanični onlajn trgovci ne čine mnogo da kupce informišu o njihovim pravima. Prema domaćim propisima, internet prodaja svrstava se u „kupovinu na daljinu”, što znači da potrošač ima pravo da u roku od 14 dana odustane od kupovine iz bilo kog razloga i zahtijeva da mu novac bude vraćen.

Takođe, postoji mogućnost da kupac (kada je to dogovorio prodavac, odnosno pošiljalac sa operaterom) pri prijemu robe otvori pošiljku u prisustvu poštara. Ako nije dobio ono što je poručio ima pravo da robu ne preuzme i vrati je trgovcu.

U Srbiji više oko 1,6 miliona ljudi kupuje onlajn, pokazuju podaci za 2017, a elektronska trgovina u poslednjih pet godina bilježi stalni rast.

Iz ministarstva trgovine često apeluju na građane da prije nego što naruče robu putem nekog portala, informišu i provjere da li je trgovac registrovan u Srbiji ili je riječ o stranim platformama. Velika je razlika u zakonskom smislu u ostvarivanju prava.

Oni koji  kupuju od trgovca registrovanih u Srbiji mogu da očekuju da će biti zaštićeni. Međutim, kada robu naručuju preko onlajn platformi koje nisu registrovane, onda je riječ o prevarama, pa im jedino preostaje da slučaj prijave MUP-u, prije svega Odjeljenju za visokotehnolški kriminal.

Pročitajte još:

Miličković za IN4S: Isplata dividende Vladi Crne Gore od CGES skandal i bezakonje

 

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *