Idi Amin Dada
1 min read
Idi Amin Dada Oumee rođen je oko 1923. u blizini Koboka, u provinciji Zapadni Nil današnje Republike Ugande. Napušten od oca u ranoj mladosti, odgajala ga je majka, travar i gatar. Amin je bio pripadnik etničke grupe Kakva, malog islamskog plemena koje se nastanilo u regionu.
Piše: Dragan R. Mlađenović
Godine 1946. Idi Amin Dada se pridružio Kraljevskim afričkim strelcima Britanske kolonijalne vojske kao kuvar. Napredovao je do čina poručnika, učestvujući u britanskim akcijama protiv somalijskih pobunjenika u Šifta ratu i zatim u Mau Mau ustanku u Keniji.
Uganda je stekla nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 1962. godine, a Amin je ostao u oružanim snagama, napredujući do čina majora. Godine 1965. Idi Amin je imenovan za zapovednika vojske. Kada je shvatio da ga ugandski predsednik Milton Obote namerava da uhapsi zbog pronevere vojnih sredstava, pokreće državni udar 1971. i proglašava se predsednikom. (Milan Mišić, urednik, „Enciklopedija Britanika. A-B“, Beograd, 2005, str. 43)
Te 1971. godine, na početku svoje apsolutističke vladavine, Idi Amin je promenio ime Edvardovog jezera u „jezero Idi Amin Dada“. Amin je postao predmet glasina i mitova, uključujući i široko ukorenjeno mišljenje da je bio kanibal i da je jeo svoje političke protivnike. A pobio je najmanje 100 hiljada protivnika! Neke od nepotvrđenih glasina, na primer da je osakatio jednu od svojih žena, su raširene filmom „Uspon i pad Idi Amina“. („Idi Amin: a byword for brutality”. News 24, 21. 07. 2003)
Tokom godina na vlasti, Amin je od prozapadnog vladara koji je uživao podršku Izraela postao osoba koju podržavaju libijski vođa Muamer el Gadafi, zairski predsednik Mobutu Sese Seko, Sovjetski Savez i Istočna Nemačka. (Oliver Roland, Anthony Atmore, „Africa Since 1800“, Cambridge, 1994, str. 272)
Godine 1975, Amin je postao predsedavajući Organizacije afričkog jedinstva (OAJ), panafričke grupe koja je promovisala solidarnost među afričkim zemljama.
Doskorašnji kolonijalni upravitelj, Ujedinjeno kraljevstvo, prekinulo je diplomatske odnose sa Ugandom 1977. godine, a Amin je objavio da je porazio Britance i svojoj tituli dodao „osvajač Britanske imperije”. Radio Uganda je tada objavio njegovu titulu u potpunosti: „Njegova ekselencija doživotni Predsednik Republike Ugande, feldmaršal hadžija dr Idi Amin Dada, gospodar svih životinja na Zemlji i osvajač Britanske imperije u Africi”. (Patrick Keatley, „Obituary: Idi Amin”. The Guardian” 18. 08. 2003)
Oduševljen likom i (ne)delom „Osvajača Britanske imperije u Africi i gospodara svih životinja na zemlji“, nepoznati jugoslovenski pesnik je tada uskliknuo:
„SADA I KOD NAS VLADA IDI AMIN DADA!“
Prababa Idija Amina je iz Petnjice iz Bihora i zvala se Merima. U tursko vrijeme bio je neki asker iz Afrike, crnac. Kada je prolazio pored njene kuće rekao joj je:,, Ja iz Afrika“. Ona je mislila da je pita ,,ima li paprika“. ,,Nema ođe paprika, ima samo kolomboć“.,, Kolombo otkrio Amerika, a ne Afrika“, odgovorio je. I tako, paprika, Afrika i završe oni u šljiviku. Odvede je u Afriku i bila je glavna u mjesnoj zajednici. Idi se uvrgao na nju…