Jonica: Zakon o državljanstvu rigidan – hitno ga mijenjati

Poslanik Socijalističke narodne partije Snežana Jonica ukazala je danas da je crnogorski Zakon o državljanstvu rigidan, dodajući da taj zakonski akt treba da bude takav da se njime rješavaju problemi građana, a ne da se stvaraju.

Ona je, govoreći na Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, istakla da je pravo na državljanstvo, u suštini, pravo na sva ostala prava.

„Koliko je važno ovo pravo najbolje mogu posvjedočiti građani bivše Jugoslavije, jer su na svojim primjerima naučili kako administrativni problemi mogu da naprave pakao od života“, navela je Jonica.

On je naglasila da se SNP godinama zalaže za rješavanje problema sa kojim se građani Crne Gore suočavaju zbog rigidnog Zakona o državljanstvu.

„Mi tražimo da zakon bude takav da se njime rješavaju problemi građana, a ne da se stvaraju“, kazala je Jonica.

Ona je podsjetila da su, na predlog SNP, 2011. godine izvršene određene izmjene Zakona o državljanstvu.

„Na osnovu njih, značajan broj građana Crne Gore dobio je državljanstvo po olakšanim uslovima, ali tada je rok za podnošenje zahtjeva bio kratak i olakšice nisu obuhvatile sve kategorije koje su trebale biti uključene.
Zato smo prije mjesec dana ponovo predložili izmjene Zakona o državljanstvu“, navela je Jonica.

Potpuno se, dodala je ona, slažem da djeca treba da imaju državljanstvo oba roditelja i takvu sam inicijativu imala u crnogorskom parlamentu, jer po važećem zakonu u Crnoj Gori djeca rođena van Crne Gore, čiji je jedan roditelj državljanin Crne Gore, a drugi roditelj državljanin neke druge države, mogu dobiti crnogorsko državljanstvo samo ako se odreknu od državljanstva drugog roditelja.

„Osim toga, nameće se još jedno pitanje- šta ćemo sa ljudima koji imaju jedan dan ili jednu godinu više od 18 godina. Oni su djeca njihovih roditelja, ali nijesu djeca u smislu zakona i ne mogu koristiti pravo na državljanstvo oba roditelja, jer po našem zakonu pojam „dijete“ odnosi se na lica mlađa od 18 godina“, ukazala je Jonica.

Ona smatra da preporuka da bračni partneri treba da imaju državljanstvo drugog partnera bez odricanja od svog jeste dobra, ali da države svojim zakonima i rokovima koje propišu mogu obesmisliti ovu preporuku.

„U Crnoj Gori se, na primjer, traži pet godina zakonitog boravka i tri godine braka što u velikoj mjeri obesmišljava cilj ove preporuke. Smatram, takođe, veoma važnom preporuku da trajanje prebivališta koje je uslov za dobijanje državljanstva ne treba da bude duže od pet godina, ali otvara dilemu šta u stvari znači taj rezidencijalni uslov“, kazala je Jonica.

Prema njenim riječima, građani Crne Gore koji su došli u Crnu Goru kao izbjeglice iz Hrvatske, Bosne ili s Kosova prilikom aplikacije za državljanstvo, treba da prilože i neka dokumenta koja se dobijaju u matičnoj državi, a oni nemaju nijedan važeći dokument kojim će preći granicu da bi otišli po ta dokumenta.

„S druge strane, ako uzmu pasoš ili ličnu kartu u matičnoj državi kako bi imali bilo koji važeći dokument do rješavanja statusa u Crnoj Gori, Crna Gora smatra da su prekinuli zakoniti boravak u njoj i tako gube pravo na državljanstvo“, navela je Jonica.

Ona je istakla da podržava član rezolucije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u kojem se kaže da države ne treba da zahtjevaju otpust iz matičnog državljanstva kao uslov za dobijanje njihovog.

„Nadam se da će mi ova preporuka pomoći da ubijedim kolege u Crnoj Gori da uradimo isto promjenom Zakona. Takođe podržavam ponovno formiranje ekspertskog komiteta za državljanstvo“, zaključila je Jonica.