IN4S

IN4S portal

,,Glas Crnogorca“ 1896: Srpstvo je sačuvano nakon 500 godina najljuće patnje i danas slavimo besmrtne podvige svojih srpskih predaka

A srpstvo slavi iskru srpske slobode, koja je tinjala i onda, kad je morskim valom zapljuskivana bila, koja se je mogla sačuvati kroz petsto godina najljuće patnje, te danas Bogu hvala - divno sjaje i žarom zagrijeva srca svim prijateljima srpstva, pisalo je u tekstu istoričara i učitelja Andrije Jovićevića, objavljenog u ,,Glasu Crnogorca'' 1806. godine.
Srbi

Svi Srbi zajedno

A srpstvo slavi iskru srpske slobode, koja je tinjala i onda, kad je morskim valom zapljuskivana bila, koja se je mogla sačuvati kroz petsto godina najljuće patnje, te danas Bogu hvala – divno sjaje i žarom zagrijeva srca svim prijateljima srpstva, pisalo je u tekstu istoričara i učitelja Andrije Jovićevića, objavljenog u ,,Glasu Crnogorca“ 1806. godine.

U tekstu se ističe da srpski narod Crne Gore slavi svoje nepobjedivo oružje – vladajuću lozu Petrovića i, kako se dodaje dalje, besmrtne podvige naših srpskih predaka.

Sa predstojećom 200.godišnjicom dom Petrović Njegoša slavi jubileum svog stupanja na crnogorski prijesto; Crnogorac slavi svoje nepobjedivo oružje, nepokorni mač svoje vladajuće loze, slavi besmrtne podvige svojih predaka, krvave megdane i ljuta razbojništa, objavio je cetinjski list

,,Glas Crnogorca“, 1896. g.

A srpstvo slavi trud svoj i svojih neumrlih predaka i odaje im dužnu poštu i priznanje, zaključuje ,,Glas Crnogorca“.

* Prvi broj ,,Glasa Crnogorca“ je štampan na Cetinju 21. aprila 1873, a poslednji 20. decembra 1915. godine. Ponovno je počeo izlaziti juna 1917. u Francuskoj, a u Italiji je 1922. štampan poslednji, 95. broj. Ukupno je izašlo 2374 brojeva.

Pročitajte još:

Knjaz Mirko vojvodi Plamencu 1900: Orle stari, u moć Srba ja vjerujem i nabrajam željno dane da mlad život žrtvujem

Podjelite tekst putem:

1 thoughts on “,,Glas Crnogorca“ 1896: Srpstvo je sačuvano nakon 500 godina najljuće patnje i danas slavimo besmrtne podvige svojih srpskih predaka

  1. Cetinjani mogu sve ove podatke da pronađu u arhivu na Cetinju ili Podgorici. Umesto da se oslone na arhivsku građu, oni veruju Adžiću i Šukoviću.

    16
    4

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *