IN4S

IN4S portal

(FOTO) Obeleženo 100 godina od osnivanja Prve srpsko-ruske gimnazije u Kikindi

1 min read
Društvo srpsko ruskog prijateljstva iz Kikinde je uz podršku grada Kikinda tim povodom upriličilo postavljanje spomen ploče

U Kikindi je u četvrtak 23. decembra obeležena stogodišnjica od kada je u zgradi OŠ „Jovan Popović“ osnovana Prva rusko-srpska ženska gimnazija.

Društvo srpsko ruskog prijateljstva iz Kikinde je uz podršku grada Kikinda tim povodom upriličilo postavljanje spomen ploče na zgradi sadašnje osnovne škole “Jovan Popović“  u kojoj je od 1921. do 1931.godine postojala Prva Rusko-Srpska Devojačka Gimnazija sa internatom, a na teritoriji tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Obzirom da se ove godine navršava 100 godina od osnivanja Prve rusko-srpske ženske gimnazije u Velikoj Kikindi, Društvo srpsko-ruskog prijateljstva želelo je  da postavljanjem spomen ploče na taj način sačuva od zaborava vreme kada su u toj zgradi živele i školovale se devojke iz Rusije.

Otkrivanju ploče prisustvovali su Aleksandar Konanihin, ataše za kulturu i prvi savetnik u ambasadi Ruske Federacije u Srbiji, Jevgenij Baranov, direktor Ruskog doma, Zoran Kasalović, državni sekretar Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukača članovi Društva srpso ruskog prijateljstva iz kikinde i zaposleni u školi.

Prva Rusko-srpska devojačka gimnazija sa internatom u ovom banatskom gradu postojala je od 1921. do 1931.godine. Gosti su ovom prilikom istakli da im je važno podsećati na prijateljstvo između Srbije i Rusije da ga treba negovati i u budućnosti.

-Postavljanje spomen ploče je dokaz da su moji preci iz Rusije ostavili trag u istoriji Kikinde. Rusi imaju poseban odnos prema Vojvodini i Kikindi koji je vezan za moju zemlju. Koristim priliku kao bih izrazio duboku zahvalnost ruskog naroda Srbiji koja je prihvatila moje pretke i koji su ovde pronašli drugu otadžbinu. Samo zahvaljujući srdačnom dočeku Srba oni su uspeli da prežive. Posebno se, u ime ambasadora, zahvaljujem gradonačelniku Nikoli Lukaču koji je podržao inicijativu za postavljanje ploče i koji na ovaj način čuva rusko – srpsko nasleđe – rekao je Aleksandar Konanihin.

– Svako obeležavanje ruskog prisustva i zajedničkog rusko- srpskog života pre Drugog svetskog rata za nas je izuzetno važno. Radimo na tome da ponovo otvorimo Ruski naučni institut koji je radio krajem dvadestih godina. Otvoren je bio odlukom kralja Aleksandra Prvog koji se bavio pitanjem ruske nauke – dodao je Jevgenij Baranov.

– Rusko i srpsko prijateljstvo je viševekovno. Naše dve države imaju bratski odnos i u teškim momentima dobre se razumememo.Važno je da i mlade generacije budu upoznate sa dugogodišnjim prijateljstvom između Rusije i Srbije.Drago mi je da je spomen ploča otkrivena na zgradi sadašnje Osnovne škole “Jovan popović” jer se u njoj puno radi na poboljšanju kvaliteta nastave i rada. Unazad nekoliko godina dosta sredstava uloženo je u ovaj objekat u čemu su pored Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja učestvovali i Ministarstvo pravde, nadležni pokrajinski sekretarijat i grad Kikinda – napomenuo je Zoran Kasalović.

– Kikinda je multinacionalna i multikulturalna sredina koja neguje tradiciju i običaje svih naroda koji žive na ovom prostoru. Ovo je pravi način da se podsetimo, ali i da nastavimo da negujemo bratske veze između Ruske federacije i Srbije. Hvala predstavnicima amabasade Ruske federacije u Srbiji koji su uveličali ovaj jubilej, a sa njima smo razgovarali i o budućoj saradnji, kao i saradnji na budućim projektima – istakao je Nikola Lukač.

Nakon otkrivanja spomen ploče prisutni su obišli školu i prisutvovali kratkom programu koju si pripremili učenici škole, kao i predavanju o istorijatu škole najboljeg poznavaoca i hroničara Alekseja Arsenjeva čija majka je maturirala u ovoj školi 1930.godine,a on sam rođen u Kikindi 1946.godine.

Otkrivanju spomen ploče prethodio je prijem za goste u Gradskoj kući, a nakon svečanog događaja gosti i domaćini posetili su Kulturni centar gde su obišli novootvoreni Ruski kutak i prisustvovali predavanju Alekseja Arsenjeva o životu ruske emigracije u Kikindi.

Zasluga za osnivanje Rusko-srpske devojačke gimnazije pripada Nataliji Kornelijevni Erdelji, bivšoj pitomici čuvenog Smoljnog instituta, kasnije glumici Aleksandrinskog teatra u Petrogradu. Zatekavši se u emigraciji, mlada i energična, ona je već prvih dana osetila potrebu za negovanjam ruskog duha među devojkama, po uzoru na devojački institut koji je i sama završila.

Po završetku Prvog svetskog rata u novoformiranu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon Oktobarske revolucije  u Rusiji pristiže veliki broj ruskih izbeglica, te se za tu namenu zgrada današnje škole u Kikindi koristila kao sedište Crvenog krsta i prihvatni centar ruskih emigranata.Nakon toga, od 1921.godine škola postaje Gimnazija za učenice ruske nacionalnosti koje  su živele u našem gradu.

Zasluga za njeno osnivanje pripada Nataliji Kornelijevni Erdelji, bivšoj pitomici čuvenog Smoljnog instituta, kasnije glumici Aleksandrinskog teatra u Petrogradu. Zatekavši se u emigraciji, mlada i energična, ona je već prvih dana osetila potrebu negovanja ruskog duha među devojkama, po uzoru na devojački institut koji je i sama završila sa medaljom.Diplomatski delujući u Beogradu, u nameri da izbegene eventualne neprijatnosti, prihvatila je predlog da se novoosnovana škola ne zove institut, nego Prva rusko-srpska gimnazija sa internatom, mada je za sve vreme postojanja pohađalo samo 6-8 Srpkinja.Pravila ponašanja, režim i običaji, negovali su se po uzoru na ruske privilegovane devojačke institute. U okviru gimnazije školovale su se devojke čiji su roditelji emigranti uglavnom živeli van Kikinde. Internat je bio u reprezentativnoj zgradi bivše mađarske gimnazije,a nastava se održavala posle podne u zgradi srpske gimnazije.

U 36 godini života , 1925.godine preminula je utemeljiteljica i upravnica N.K.Erdelji.Na njeno mesto stupila je žena ruskog generala Jelisaveta Eduardovna Abacijeva koja je gimnaziju vodila do njenog zatvaranja 1931.godine. Ukupno je u Kikindi maturiralo oko 200 devojaka.

Ostoja Vojinović

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S

Pročitajte JOŠ:

Gimnazijalci iz Beograda i Lazarevca pobednici kviza RŽD

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *