IN4S

IN4S portal

(FOTO) Dodik u Mauthauzenu: Sjećanje na stradanje ne može nestati 

1 min read

Milorad Dodik (Foto: predsjednikrs.net/Dona Katušić)

Sjećanje na stradanje ne može nestati i važno je što na groblju bivšeg logora Mauthauzen imamo veličanstvenu spomen-kapelu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodi, nakon što je prisustvovao osveštanju spomen-kapele na groblju bivšeg logora Mauthauzen u Austriji.

Dodao je da ideja o izgradnji spomen-kapele posvećene našim stradalim precima postoji skoro 100 godina.

– Ova generacija je imala snagu da obilježi stradanje našeg naroda na ovom mjestu. Želim da se zahvalim i našim precima. Svaki dan u kojem se sjećamo naših predaka je dan u kojem pokazujemo da znamo ko smo, šta smo, odakle dolazimo i kuda idemo – rekao je Dodik.

Veliki broj građana u Mauthauzenu (Foto:RTRS)

Naglasio je važnost Srpske pravoslavne crkve.

– Identitet našeg naroda je vezan za Crkvu – naveo je Dodik.

Dodik u Mauthauzenu (Foto: RTRS)

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije osveštao je Spomen-kapelu Svetih srpskih novomučenika na Vojničkom groblju u Mauthauzenu na kome je sahranjeno hiljade srpskih vojnika i civila.

Služena je i Sveta arhijerejska liturgija.

Na Vojnom groblju u Mauthauzenu osveštanje Spomen-kapele (Foto: RTRS)

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik položio je vijenac na centralni spomenik na Vojnom groblju u Mauthauzenu na kome je sahranjeno hiljade srpskih vojnika i civila.

Dodik položio vijenac na centralni spomenik (Foto: RTRS)

Osveštanju Spomen-kapele i liturgiji prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selakovića.

Spomen-kapela na Vojnom groblju Mauthauzen izgrađena je u znak sjećanja na srpske oficire, vojnike i civile koji su u jesen 1914. godine zarobljeni i odvedeni iz Srbije i okruženja u zarobljenički logor Mauthauzen kod Linca, u Austriji, kroz koji je do 1918. godine prošlo oko 40.000 Srba, Italijana, Rusa i drugih naroda.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *