Fešte i kontrafešte
1 min read
Dubrovnik
Srce Paštrovića-Sveti Stefan u par dana doživjeo je dva lijepa, posve drugačija, ali svaki na svoj način afirmativna događaja u smisluu oživjenja reklo bi se davno usnulog duha lokalnog naroda… Na oba je moja malenkost provirila na kratko.
Dakle,
Fešta od ruštula :
Po ugledu na bokeljške tradicije, grupa mladih ljudi dobrih namjera danima je predano radila u cilju da jedan dan učine ljepšim, nasmijanim i drugačijim, da naprave nešto šo valja ponoviti. I tako i bi, prva „Fešta od ruštula“ je uspjela, u veselom duhu dala je zamajac novim događajima te vrste…
Osveštavanje crkve Svetog Save :
Crkva Svetog Save na proplanku iznad naselja Sveti Stefan, mjesto poznato mnogim namjernicima koji žele uživati u mirnim jutrima ili večerima ispred crkvice koja je dugo bila zatvorena. Konačno, doživjela je dan kada će svako jutro biti otvorena, plato iapred nje uređen i osvetljen. I ona sama reflektorom obasjana, sa obale sada izgledata kao plamen od svijeće gore , na brdu kao buktinja vremena.
Dobra ljetnja energija je dakle tvorila dva fina čina u životnoj predstavi malog, a tako velikog Svetog Stefana…
No, pisao sam ovo i zbog nekih loših tonova koji su se čuli , a zbog kojih mi je žao. Jer ništa ovdje ne može biti bez „ali“ … Oštro, osuđujuće saopštenje od strane crkve na adresu ljudi koji su imali najbolju namjeru i organizovali lijep događaj ( pomenutu „Feštu od ruštula“ ) me razočaralo. U kratkim crtama pisalo je kako su pogriješili što su se uopšte drznuli da razmišljaju o feštama u Paštrovićima, kako to nisu niti Mlečani, niti Italijani uspjeli „nametnuti“ , ali je uapjelo ovim domaćima da „nametnu“ . A nije bilo tako, dobra volja se ne nameće! Ne vidim crkvu kao takvu – kao oraničavajući faktor, naprotiv…
Možda griješim, a možda sam suviše vremena proveo u Boki – tamo sam mogao i u crkve i na fešte.. Samo 20 km. odavde, a ipak tako daleko.
Piše: Stefan Grloman
Odlican osvrt. Nasim vrlim popovima nije smetalo ono zastidje sa Njegovudje sa satorom, turbo narodnjacima, pevaljkama i igracicama za sipkom.
Crkva ako stoji iza ovoga uopste zadala je samoj sebi samar, pucala je u svoju nogu tj sa obije noge skocaila je u sopstveni stomak. Veoma ruzno i ulicnim jezikom napala je ljude koji su upravo dio te iste crkve. One koji su redovni u njoj i koji je stalno na razne nacine pomazu. Tuzan je Sveti Stefan u vremenu u kojem skupa zivimo, namece mu se mrak i spolja i iznutra. Ovo je pokusaj da se jedna lijepa ideja i energija razbije u parmoarcad, medjutim onaj ko je kroz usta svestenika progovorio ne shvata da je vremenom pregazen.
Ovdje nije problem u organizaciji same manifestacije, mada mi sve ovo liči na hleba i igara,već u nazivu iste, zašto se koriste strani nazivi i izrazi pored naših lijepih naziva, zašto nam se sve čini ako nečemu damo starni naziv da je to modernije, da je in , da je u trendu ili kakoveć a ako nešto nazovemo našim imenom da je to nazadno i seljački. Nije mi jasno zašto gajimo rajinski mentalitet pa nam je sve tuđe ljepše i privlačnije. Bolje je izgubiti grad nego i jednu riječ,što reče sveti Simeon Mirotočivi, u jednom dramskom prikazu, svome sinu Svetome Savi, grad ćeš možda i povratiti a riječ ode u nepovrat, kada se osvaja neka teritorija prvo idu strane riječi pa njihova muzika i tek na kraju ide vojska da pokori ono što su riječi i muzika osvojili. Zato se držimo naših riječi i naziva, našega ćiriličnoga pisma, naših običaja i kulture i samo će mo tada biti dostjni potomci naših predaka i time će mo zaslužiti poštovanje naših potomaka.
Pametnome dosta. Uzdravlju.
„…kad se osvaja neka teritorija prvo idu strane riječi pa njihova muzika…“
Zaboravio si ploču na kojoj izmisliš oslobodioce!
Pametnom dosta, al tebi džabe! Uzdravlju.
Ploča uvek dolazi na kraju. Nadam se da si shvatio .
Pametnome dosta. Uzdravlju.
Moj dobri i posteni Sinisa, iskoristen si ali ne znas to…i ja i ti stojimo i drzimo istu plocu, ali onaj ko ti je pomogao da kazes u novinama to sto si rekao nanio nam je svima stetu, to je mnogo glupo, sada je je dodao vjetra u jedra ovima sto bi da ruse spomenike…zato i kazem da ste pucali u sopstvenu nogu.
Sto se tice naziva dogadjaja, u njemu nema ni jedne strane rijeci, vi niste rasli kao mi na Svetom Stefanu pa ne znate da je nama takav naziv sasvim prirodan kao i to da smo neodvojivi dio Boke, jezicki i kuturoloski.
Rustula je takodje strana (i rijec) i dosla nam je iz Venecije, pa daj da je bacimo i nju u more, mici to choeche od nas, djedovi su nam pogrijesili sto su je uzeli od Mlecana.
Neznanje i glupost su izvori zala, tako da pameti nikad dosta.
Samo da dodam da ne bi bilo zabune, ako ste mistili da je Festa strana rijec onda je Rustula jos vise strana rijec. Oko nas su razni festivali, festovi, a festa je nasa odomacena i skracena rijec svega toga.
Vi ni jednu rijec niste rekli protiv brodet festa, feste od smokava koja se desava ispred manastira Rezevici, samo ste nasli da kritikujed nardo Svetog Stefana kojem je sve uzeto.
Uzmite jos i rustule i ostala jela, to nam je jos ostalo, sve to oduzmite, jer ta je tradicija naseg kraja dio naseg identiteta. Upravo je veliki dio pastrovske kuzine (smetali i ovaj izraz!?) stigao iz Venecije od pastrovski moreplovaca, treba li i toga da se odreknemo?
Ja koliko znam Pastrovici se toga ne bi nikad odrekli…
Poštovani Paštroviću, nisam rastao u Paštrovićima ali jesam u Boki, što je u suštini isto jer i Paštrovići pripadaju Boki, tako da odlično znam o čemu pričam i teško da me neko može iskoristiti i da radim nešto u korist svoje štete. Što se tiče stranih riječi i izraza u našem jeziku ne mogu se sve one odbaciti ali tamo gde postoji naša riječ zašto je potrebno upotrebljavati stranu riječ i strano pismo kojim se vi obilato koristite. Da znam o čemu pričam potvrda je uvođenje novog crnogorskog jezika kome je osnova cetinjski lokalizmi tipa gvardijan, submarin, šjekira( Bogu hvala pa se na ćirilici to i ne može napisati), i da ne nabrajam dalje. Strah me da nam bokeljski lokalizmi ne budu osnova za uvođenje nekog novog bokeškog jezika jer zaboga tako su nam pričali naši stari, što je u suštini bilo i opravdanje za uvođenje crnogorskog jezika.
Nije mi jasno kakve veze ima ovo pisanje sa spomen pločom u Budvi.
Pozdrav
Samo da dodam da ne bi bilo zabune, Paštroviću što se tiče mojeg komentara da ploča dolazi na kraju razmisli malo, nisu li nam u Boki, koja je uvek bila sa većinskim srpskim življem, uveli crnogorski jezik, nisu li nam nametnuli svoju muziku, mislim na onu njihovu kafansku pjesmu koju nazivaju himna, još im ostaje samo ploča koja dolazi na kraju, pošto im smetaju stare, njih moraju da ruše da bi posadil svoje.
Na kraju i svih nas čeka po jedna ploča.
Nekada su neznanje i površnost uzrok zala. Pozdrav.
Ploca je pomenuta s moje strane zbog prethodnog komentara u kojem je neko na los nacin pomenuo, I sto takvom vasom akcijom ste otvorili ssiroko polje, podijelili ljude u naselju. Na ovaj nacin cak ih i tjerate od crkve. Ne mislite valjda da cu vam sa radoscu i ja i ostali ljudi iz naselja ponovo donirati novac i i dalje pomagati da bi vi i ovaj sto vam je pomagao da sasttavite izjavu, na ovakav nacin dijelili i spinovali javnost i narod u Svetom Sefanu.
Ni sami ne znate koliko ste stete nanijeli mjestu i nasoj kulturi.
Festa od rustula je napravljena u najljepsem pastrovskom duhu i sluzila je za promociju turizma. Ona nije u sluzbi niti vjere niti politike.
Da li vi zelite da promijenite nas nacin govora koji smo naucili od nasih starih za koje nas vezuju najljepse uspomene?
Ne zaboravite nikako jednu stvar, Pastrovici nisu samo oni koji su vam pomogli da iznesete svoj stav o ovom dogadjaju, to je mnogo siri i znacajniji pojam, a biti Pastrovic je i velika obaveza te nemojte biti toliko sigurni u vasem zajednickom stavu, on se vrlo lako moze srusiti.
Kako te nije sramota da pljuješ po našoj crkvi i po sveštenstvu paštrovskom?! Da ste dobronamjerni, a niste, prihvatili bi savjete ljudi koji su pametniji od vas i ne bi napravili ovakvu sramotu.
Retrogradan si suvise, vasim nacinom smo nestali sa svih prostora….
Fešta je stari crnogorski izraz za okupljanja na guvnu prema tvrdnji Adnana Čirgića najvećeg crnogorskog jezikoslovca i čuvara izvornog crnogorskog jezika.
Pametnome dosta. Uzdravlju.
Pravi izraz a naš – jeste „slavlje“ i to je potpuno u duhu naše kulture, porijekla i jezika. Zašto snishodljivo i ližisahanski, inferiorno da prihvatamo tuđe a da pucamo u svoje. Čuvajmo i njegujmo svoje a poštujmo tuđe. Inače radimo u korist svoje štete. Recimo „slavlje sa priganicama“, baš lijepo zvuči i takvim stvarima se treba ponositi. Onaj tuđinac nam se sprda. Da se slučajno Škoti ne stide od svojih gajdi i kariranih sukanja, ne, nego se ponose. Nama se nameće tzv. retrogradnost i primitivizam, da bi nas razgradili, da nestanemo. Mi treba da se ponosimo guslima, šumadinci opancima, drugi frulom, treći buzukijem, četvrti balalajkom itd. Svako svoje. Nema tu izvinjavanja i ljutnje – ako hoćemo pošteno.
„tamo sam mogao i u crkve i na fešte“
Fešte i feštađuni nisu dio istorijskog nasleđa Paštrovića i nije im mjesto u mom zavičaju