Dostojevski nam je potreban i danas

Fjodor Dostojevski se smatra jednim od najvećih svjetskih pisaca, filozofa i psihologa. I čini se da su, na 200 godišnjicu njegovog rođenja, djela koja je napisao aktuelnija nego ikada.

Rusija i svijet ovih dana obilježavaju 200 godina od rođenja Fjodora Dostojevskog, iz čijeg pera su izašla čuvena djela kao što su „Zločin i kazna“, „Idiot“ ili „Braća Karamazovi“. Tim povodom organiziraju se literarni skupovi na kojima se čitaju odlomci iz njegovih djela, pozorišne predstave, izložbe, naučne konferencije i objavljuju novi prevodi njegovih knjiga.

– Dostojevski nam je potreban i danas, kako bi moderni čovjek opet pronašao svoje pravo „ja“ – kaže Pavel Fokin koji u svojim djelima istražuje samog Dostojevskog, ali i njegove lične, ljudske ponore.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski rođen je 11. novembra 1821. godine u Moskvi, kao sin ljekara i potomak osiromašene plemićke porodice. Za života je patio od bolesti, bio zavisnik od kocke, paralisali su ga strahovi i mučili finansijski problemi. Zbog bliskosti s ljevičarskim protivnicima ruskog cara, u mladosti je bio osuđen na smrt. U šoku zbog presude obolio je od epilepsije, nakon čega je smrtna kazna preinačena u višegodišnje izgnanstvo u Sibir, zajedno s najtežim zločincima.

Dostojevski je, kao rijetko koji drugi autor, uspijevao da pronađe prave riječi kojima je opisivao duševno stanje ljudi u ekstremnim situacijama. Psiholozi su njegove studije različitih karaktera proglašavali majstorskim djelima. Likovi iz njegovih romana poznati su širom svijeta, na primer student Raskoljnikov iz „Zločina i kazne“ kojeg grize savjest nakon ubistva. Ili bespomoćno naivni „Idiot“, knez Miškin.

Pohvala Ničea

„Majstorsko djelo psihologije“ – tako je Fridrih Niče pohvalio portret bijesnog građanina iz djela „Zapisi iz podzemlja“. Povodom 200 godina od rođenja Dostojevskog, u Njemačkoj je objavljen novi prevod tog romana. Podsjeća se i na to da je književnik, nakon ukidanja robovlasništva u Rusiji, bio predstavnik novog vremena. Putovao je po Zapadu, doživio prevrate u Evropi, te boravio neko vrijeme u Berlinu, Vizbadenu i Baden-Badenu. Često je bio i u Dresdenu, gdje se i najduže zadržavao.

Uprkos zapadnim uticajima, Dostojevski je bio i ostao konzervativac na kojeg je veliki uticaj imala ruska pravoslavna vjera. Pavel Fokin podsjeća da se Dostojevski bavio i odnosom Rusije i Zapada i kaže da su njegove teme aktuelne i danas, pogotovo u doba pandemije, „te smrtonosne opasnosti za čovječanstvo“.

Nezaboravni umjetnik

Mnogi književni kritičari smatraju da su romani Dostojevskog među najboljim djelima svjetske literature. On je, međutim, bio uvjeren da će ga deset godina nakon smrti svi zaboraviti, kaže predsjednik Međunarodnog društva Fjodora Dostojevskog, Vladimir Saharov. Kao jedan od najpoznatijih ruskih pisaca, psiholog i filozof Dostojevski i danas širom svijeta izaziva „strastvene diskusije i oprečne ocjene“, kaže Saharov.

Dostojevski je, nakon smrti Aleksandra Puškina (1799-1837), bio simbol nove generacije ruskih intelektualaca koji su se distancirali od aristokratski prožetog stila, pisci koji su se bavili ljudskim problemima i strahovima u društvu. Oni su „u diskusiju unijeli socijalno-kritične teme s demokratskim tendencijama“, napisao je Aleksander Nicberg.

Mnogi stručnjaci su mišljenja da je Dostojevski mnogo više uticao na svjetsku književnost od svojih savremenika, Lava Tolstoja (Rat i mir) ili Ivana Turgenjeva (Očevi i djeca).

Velikan svjetske literature

U Rusiji se 200 godina od rođenja Dostojevskog slavi u velikom stilu. U Moskvi je nakon restauracije ponovo otvoren muzej u stanu u kojem je Dostojevski proveo djetinjstvo. U Sankt Peterburgu, gdje je napisao svoja najveća djela, nalazi se njegov stan u kojem je živeo do smrti 1881. To je danas najposjećeniji muzej posvećen Dostojevskom.

U „Veneciji sjevera“, kako se ponekad naziva Sankt Peterburg, posjetioci mogu da prošetaju putevima i stazama kojima se kretao ruski umjetnik. Njegovo ime nastavlja da živi na spomenicima, na posebnom izdanju jedne kovanice Ruske centralne banke koja je puštena u prodaju povodom godišnjice, kao i preko imena ulica i linija metroa. Ali prije svega, ime Dostojevskog živi u književnosti.

(RTRS)