Domobran FCJK Batrićević najavljuje borbu: Hoće da nas ugase jer branimo crnogorske interese i EU put
1 min read
Boban Batrićević, foto: RTCG
Ne znam postoji li u ovih pet godina napadanija i ugroženija institucija u Crnoj Gori nego što je slučaj sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost (FCJK) kojem se konstantno osporava rad, samo zato što ima kritičku percepciju vlasti i što brani nacionalne interese Crne Gore, njenog građanskog uređenja, euroatlantske agende, te opstanak crnogorske nacije, kazao je Boban Batrićević, predsjednik Upravnog odbora FCJK, prenose Vijesti.
„Duboko sam zabrinut potezom Vlade Crne Gore da ne dozvoli upis nove studentske generacije na Fakultet za crnogorski jezik i književnost. To je krajnje čudna i upitna odluka koja nameće nekoliko pitanja: Da li Vlada želi da ugasi Fakultet za crnogorski jezik i književnost? Da li Vlada favorizuje Univerzitet Crne Gore u odnosu na FCJK, budući da je odluku o upisu nove generacije UCG usvojila bez rasprave? Da li određeni elementi u Vladi poput ZBCG, Demokrata i SNP, inače prepoznati kao negatori crnogorskoga jezika i crnogorske nacionalne književnosti, sprovode agendu likvidacije državnih institucija s crnogorskim prefiksom? Do kada će studenti i zapošljeni na FCJK trpjeti pritiske i demonizaciju od strane Vlade? Kako Vlada koja za sebe kaže da je „front-runner“ EU integracija misli napredovati u tom procesu kad guši akademske slobode?“, naveo je Batrićević u saopštenju dostavljenom medijima.
On je kazao da ovo pita kao neko ko već godinama predstavlja instituciju koja je, kako tvrdi, stalna meta napada vlasti i provladinih medija.
„Na kraju želim poručiti, mi kapitulirati nećemo – ne možemo to uraditi zbog istorije koju proučavamo i štitimo od zaborava, zbog sjećanja na Božićne ustanike, junake s Neretve i Sutjeske, svih onih ljudi koji su devedesetih godina prošlog vijeka čuvali obraz Crnoj Gori kroz antiratni pokret, na kraju, ne možemo zbog onih koji su 2006. osamostalili ovu zemlju, a ponajviše radi onih koji sebe vide kao studente FCJK. Branićemo naša prava svim demokratskim sredstvima i pobijediti. Jer mi se borimo protiv zla kojemu vi služite“, zaključio je Batrićević.
A ,mrš! Tranjo!
Za one koji će komentarisati moj stav, odmah da kažem da sam Srbin i da govorim srpskim jezikom.
Ova vladina odluka je, ipak, krajnje pogrešna i ne vodi smirivanju političkih i društvenih tenzija u Crnoj Gori. Kao neko ko je stekao zavidno filološko obrazovanje lično smatram da je crnogorski jezik par ekselans političko pitanje, a ne lingvističko. Međutim, upravo zbog toga, ljudima koji su deklarisani kao nacionalni Crnogorci ne treba braniti ono na što oni imaju pravo. Institucionalno katedra na Cetinju ima pravo na finansiranje i njeno ukidanje je moguće samo kroz izmjene važećeg zakonodavstva. Jedino na taj način se može obezbijediti legimitet i ravnopravnost jezičkih zajednica u Crnoj Gori. Pogotovo jer je ona definisana i ustanovljena kao građanska država.
Podjednako kao što je krajnje sporno odbijanje dijela javnosti da srpski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori, pored crnogorskog, je sporno gasiti naučnu instituciju koja zastupa, promoviše i naučno fundira interese onog dijela građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci.
To će, bojim se, ugasiti i ono malo šansi za društveni i politički dijalog.
Umjesto toga trebalo je zakonski ili predvidjeti spajanje katedri za crnogorski jezik i književnost, one u Nikšiću i one na Cetinju ili su srpski predstavnici u Vladi Crne Gore trebali da zatraže osnivanje samostalne katedre za srpski jezik i književnost u Podgorici, koja bi bila finansirana pod istim uslovima i na isti način kao i ona za crnogorski jezik na Cetinju.
Ovakav model rješavanja, s obzirom da su naučne i kulturne institucije u Crnoj Gori većinom u službi jednog dijela građana, onog koji se izjašnjava kao Crnogorci, treba primjenjivati i kada je u pitanju akademija nauka, Crnogorsko narodno pozorište, Matica crnogorska, i sve druge.
Jedino na taj način može se garantovati jednak pristup i uvažavanje svih građana bez obzira kako se nacionalno izjašnjavali. Ovako novac svih poreskih obveznika odlazi na finansiranje i njima suprotnih i tuđih nacionalnih institucija.
Još jednom ponavljam, gašenje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije put rješavanja nagomilanih društvenih tenzija.
Čekalo se skoro jedan vek da bi Rusija vratila u svoj dom ruske teritorije koje su boljševici poklonili tako zvanim ukrajincima, tek sada se sprovodi čistka, imaćemo kad tad isti slučaj sa ustaškom CG.
Ko je ova ljudska MINIJATURA.