Dobrosavljević: Otvoreni Balkan pacifikuje tradicionalne antagonizme koji su vladali na ovom prostoru

Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević kazao je gostujući na Jutarnjem programu Hepi televizije da je nesumnjivo da su događaji na istoku Evrope raspirili očekivanja regionalnih političkih subjekata.

„Nekako misle da mogu da smanje uticaj Srbije na račun sopstvenih interesa. To pokušavaju preko jednog narativa koji je funkcionisao prije 20-30 godina a to je da se Srbi predstavljaju kao jedna vrsta predstaža Rusije ili ruskih interesa. Problem je samo što svijet nije isti sada i prije 20 godina, niti je Srbija u istom položaju. Naša pozicija je svakako bolja“, tvrdi on.

Činjenica je, kako navodi ovaj analitičar, da veliki centri moći pokazuju više razumijevanja za položaj Srbije nego neki regionalni subjekti.

„Opet, mi živimo na ovom prostoru i na nama i na našoj politici je da proširujemo prijateljstva – otud i inicijativa Otvoreni Balkan, čime bi se tradicionalni antagonizmi koji su vladali na ovom prostoru na neki način pacifikuju i omoguće suživot svih etničkih zajednica na ovom prostoru u prilično izazovnim vremenima“, podvlači Dobrosavljević.

Govoreći o uticaju Francuske na događaje u Sjevernoj Makedoniji, Dobrosavljević kaže da je Francuska izašla sa svojim predlogom kako bi deblokirali početak predpristupnih pregovora Makedonije koja još nije dobila ni datum, za razliku od Albanije.

„Poenta priče je konstektualizovanje stvari. Sukob u Ukrajini je otvorio i neke druge procese. Postoje uticajni centri moći, prije svega, Britanija i SAD koji nikad nisu blagonaklono gledali na bugarske interese u vardarskoj Makedoniji. Međutim, sad se dogodilo da su postali fleksibilniji, što se i vidjelo na proslavi 4. jula, dana SAD-a u Skoplju, kada su pored američke ambasadorke viđeni makedonski premijer i predstavnici svih albanskih partija, koji su u prijateljskom razgovoru“, kaže Dobrosavljević.

Razlog tome, kako navodi, je uticaj Ruske federacije u Bugarskoj u percepciji Zapadnih saveznika mnogo veći nego što bi oni voljeli.

„Kad kažem mnogo veći, misli se u bezbjednosnom, finansijskom i političkom smislu. Na kraju krajeva, ne treba zaboraviti da je skoro protjerano skoro 70 ruskih diplomata iz Bugarske. Imamo nestabilne političke prilike u Bugarskoj, pala je 4. Vlada po redu… Zapad na ovaj način želi da izađe iz emocionalnog odnosa koji javno mnjenje u Bugarskoj ima ka vardarskoj Makedoniji i žele da pokažu kako su blagonakloni prema njima, nasuprot Rusije koju žele da predstave u lošem svijetlu“, pojašnjava analitičar.

Dobrosavljević cijeni da je Makedonija u ovom trenutku jedna vrsta kolateralne štete.

„Francuski predlog, sa zahtjevima da se izmijeni makedonski Ustav gdje traže da u preambuli piše da je bugarski narod konstitutivan, a da se makedonski smatra nekim zapadno-bugarskim dijalektom, ne sumnjam da će biti usvojen u Parlamentu, ali sa druge strane neće dovesti do smanjivanja tenzija unutar društva. Ono na čemu Bugarska insistira je da njihove insititucionalizuje njihove etničke zajednice u Makedoniji a to zahtijeva promjenu preambule Ustava. To je za sada nemoguće. Ljevica i VMRO nemaju namjeru da tako nešto podrže, a u postojećoj vladajućoj većini najmanje 3 partije se protive tome. Ne treba zaboraviti ni veliki uticaj Branka Crvenkovskog koji već neko vrijeme pozivaju da se ne glasa za francuski predlog. Bez obzira na to što je Ursula fon der Lajen tu koja pokušava da to prođe što mekanije, ne mislim da će se time riješiti tenzije koje u makedonskom društvu izvjesno postoje“, kazao je on.