Đukanovići se pominju u većini ključnih afera – Do kad će tužilaštvo da ih štiti

Afere koje su godinama otkrivali mediji i NVO i podnosili krivične prijave, uglavnom nevladine organizacije, u najvećem dijelu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ostajale su bez sudskog epiloga. Afere su se ređale, izazivale pažnju javnosti, ali, bez sudskog epiloga one su bile samo medijske senzacije.

Najnovije afere u Albaniji“, Palermu, opet su pokrenule „lavinu“ o „minulom radu“ šefa države i opozicionog DPS-a Mila Đukanovića.

Nekadašnji albanski naftni tajkun, Rezart Tači, pomenuo je crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u slučaju sumnjivih milionskih isplata, o kojima italijanska i albanska policija vode istragu.

Tači se, kako prenose albanski mediji, udružio sa grupom italijanskih državljana radi transfera oko 20 miliona evra na račune albanskih banaka, kako policija u Italiji ne bi blokirala taj novac. Za operacije međunarodnih isplata novca, prema transkrpitima Tačijevih prisluškivanih razgovora, albanski biznismen intervenisao je kod Đukanovića.

I Milov bivši prijatelj i kum Ratko Knežević, kazao da Milovi partneri „drže“ Kumbor a Acovi Lušticu.

U svijetlu nedavnog objavljivanja Pandora papira, Knežević se osvrnuo i na ostale poslove Đukanovića. Kaže da se za sada radi samo o glasinama, ali da bi ambiciozan tužilac, kakvog Crna Gora danas vjerovatno nema, svaku od tih glasina trebao provjeriti.

„Nevjerovatno je da su partneri Đukanovića vlasnici „One&Only“ u Herceg Novom, nevjerovatno je da su palestinski biznismen Rašid i egipatski biznismen Saviris partneri Đukanovićevog brata u Luštici, da je zastupnik interesa Katara, koji je kupio i namjeravao da kupi još jako puno zemlje u Crnoj Gori, sestra predsjednika Đukanovića.

Nevjerovatno je da jedan beogradski biznismen optužuje Đukanovića da je uzeo proviziju za dozvolu grandnje hotela na ostrvu Sveti Marko, koja se nikada nije ostvarila. Nevjerovatno je da podaci iz istrage koju je sprovela Komisija za zaštitu interesa na njujorškoj berzi vode prema njegovoj porodici. Za sada se, nažalost, nije našao neko ozbiljan u tužilaštvu i sudstvu da to procesuira, što i nije čudno kada znamo da su oba pod direktnom kontrolom DPS-a i Mila Đukanovića“, istakao je Knežević u ekskluzivnom intervjuu za RTNK.

Nova parlamentarna većina formirana nakon izbora 30. avgusta 2020. godine i Vlada koju su izabrali 4. decembra, već su trebali da postojeće krivične prijave dopune novim činjenicama i reaktiviraju mnoge afere koje godinama, tvrde, čekaju u fijokama tužilaštva.

„Zagubljeni“ u fiokama su predmeti poput, „Telekoma“, „Limenke“, „Listinga“, „Kombinata aluminijuma i garancija“, „Klapa“, „Vardara“, „Boksita“, „Željezare“, „Snimak“, „Koverte“.

Tužilaštvo mjesecima odbacuje optužbe da neselektivno primjenjuju nadležnosti i za više predmeta saopštava da su u fazi istrage. Dio njih, za koji postoji sumnja da su državni budžet koštale više desetina miliona eura, nalazi se u procesu tužilačke istrage, dok po pojedinim krivičnim prijavama postupci još nisu počeli.

U petak, 12. novembra u Skupštini Crne Gore, skinut je poslanički imunitet poslaniku DPS-a Petru Ivanoviću. Na potezu je SDT.

 „Abu Dabi fond“

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje dodjelu i realizaciju kredita iz Abu Dabi fonda (ADF) od aprila 2019., skoro dvije godine, Ipak javnost je upoznata sa istragom tek nakon preuzimanja ministarstava i Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od strane kadrova nove Vlade, izabrane 4.decembra, nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). ADF je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa kojim su 2015. godine sporazum o kreditu od 50 miliona dolara potpisali tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i predsjednik odbora direktora IRF Zoran Vukčević, obojica istaknuti članovi DPS-a.

Istraga je incirana o podjeli dijela tog kredita u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. SDT istražuje da li su sredstva nenamjenski trošena i da li su davanjem državnih garancija (za kredite) nastupile štete po budžet. Više osoba saslušano je 4. i 5. februara u SDT-u, uključujući Zorana Vukčevića i Petara Ivanovića koji je poslanik u Skupštini Crne Gore i savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika države Mila Đukanovića.

Ministar poljoprivrede u novoj Vladi Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zna koji Odbor je odobravao kredite, što konkretno stoji u garanciji Vlade za ovaj kredit, da li Vlada obezbjeđuje garancije u eurima, iako su krediti u dolarima. Do sada je, prema njegovim riječima, „povučeno“ 26,9 miliona kredita iz ADF.

Kako je saopštio, za tranšu od 14,5 miliona dolara postoje papiri iz 2017, a potpisana je od bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, takođe člana DPS-a, a prenos sredstava je izvršen preko specijalnog računa otvorenog kod Prve banke, čiji je većinski vlasnik Aleksandar Aco Đukanović, brat crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.

On je dodao da Ministarstvo finansija nije otvorilo taj specijalni račun i da ga nema u njihovom sistemu, a da je ADF vršio direktna plaćanja na njega, čime je izbjegnut kompletan sistem državnih plaćanja.

U Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici saslušan je vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković, u vezi sa slučajem dodjele kredita iz Abu Dabi fonda. Firma Vektra Jakić dobila je tri miliona dolara iako je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju. Sporan je i zalog te firme, zbog čega je moguće da će kredit vraćati država.

 „Plantaže“

SDT je formirao predmet o „Plantažama“ u okviru kojeg će ispitati da li je u postupanju čelnika kompanije bilo krivičnih djela. Dolaskom nove vlasti, promijenjen je menadžment u „Plantažama“ i konstatovan je dug od 38 miliona eura. Bez podrške Vlade od najmanje pet miliona eura, kompaniji prijeti bankrot.

Godinama unazad se spekulisalo da se u „Plantažama“ sprovodilo partijsko zapošljavanje, da su naduvavane zarade menadžmenta i neuspješni i skupi projekti, a da je sve to dovelo kompaniju u tešku finansijsku situaciju.

„Telekom“

Afera iz 2005. godine kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu. Afera Telekom je nastala kada su američki istražni organi utvrdili da su prilikom prodaje crnogorskog Telekoma sa preko sedam miliona eura podmićena najmanje dva crnogorska funkiconera i advokatica, sestra tada najvišeg vladinog funkcionera. U ovoj formulaciji su bila prepoznata advokatica Ana Đukanović sestra sadašnjeg predsjednika Crne Gore.

Optužnica je podignuta protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, a Specijalno tužilaštvo je 2019. godine konstatovalo da u radnjama advokatice Đukanović nema osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo. Protiv Obradovića i Ivanovića sudski proces je u toku.

„Kombinat aluminijuma“ (KAP)

Garancije za KAP su pod istragom Specijalnog tužilaštva koje je saopštilo da se prikuplja potrebna dokumentacija i podaci od nadležnih državnih organa, te su angažovani sudski vještaci ekonomsko-finansijske struke. 2013. godine, Mađarska OTP i ruska VT banka aktivirale su garancije crnogorske Vlade date za kredit KAP, vrijedne 102 miliona eura.

Prethodno je Vlada je 2010. godine dala garancije KAP-u za 132 miliona eura, koliko ja fabrika aluminijuma pozajmila od tri kreditora. Suvlasnik KAP-a je tada bio ruski oligarh Oleg Deripaska. Nikada nije otkriveno zašto je Vlada garantovala zaduženje kompanije koju je prethodno privatizovala.

 „Limenka“

Predmet se nalazi kod Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Afera se odnosi na oko 10 miliona eura koje je država, na ime odštete, isplatila Acu Đukanoviću bratu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Aco Đukanović zakupio zemljište u Podgorici na kojem se nalazi zgrada policije 2008. godine.

Tri godine kasnije država nije izvršila svoju obavezu i iselila zgradu policije, zbog čega je Aco Đukanović tužio državu i presudom Vrhovnog suda dobio odštetu od preko 10 miliona eura.

 „Boksiti – Cetinje“

Specijalno tužilaštvo priprema optužnice protiv više lica, među kojima su i državni službenici, zbog sumnje da su 2006. godine uticali da firma „Boksiti-Cetinje“, protivzakonito dobije koncesiju za vađenje bijelog boksita, čime je država oštećena za oko 200.000 eura.

„Pireus banka“ i kastodi računi, u fazi su izviđaja Specijalnog tužilaštva i prikupljeni su određeni podaci i dokumentacija putem međunarodne pravne pomoći. Radi se o aferi koju je inicirao odbjegli biznismen Duško Knežević koji je, dok je bio pod potjernicom, saopštio da je žirirao za prvi legalni milion sadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kod grčke Pireus banke, pisala je Slobodna Evropa.

„HTP Boka“

Specijalno državno tužilaštvo ispituje da li država je oštećena tokom nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističko preduzeća (HTP) „Boka“ biznismenu Draganu Brkoviću, bliskom prijatelju crnogorskog predsjednika.

Privatizacija je obavljena prije 14 godina, kada je za skoro 60% akcija Brković trebalo da plati 22 miliona eura uz obavezu da u naredne tri godine investira još 50 miliona eura. Sumnja se da je država u ovom poslu oštećena za oko 50 miliona eura.

 „Koverta“

Afera, koju je ekskluzivno objavio portal IN4S, izazvala je „politički zemljotres, ali je već više od dvije godine pod istragom Specijalnog tužilaštva.

U središtu afere je tadašnji visoki funkcioner DPS-a Slavoljub Stijepović. Njega je tajno snimio biznismen Duško Knežević u trenutku predaje skoro 100.000 eura u koverti, za finansiranje kampanje DPS-a Mila Đukanovića. Nakon što je biznismen Duško Knežević osumnjičen za pranje novca, utaju poreza i druga krivična djela, on je tvrdio da je godinama finansirao izbornu kampanju DPS-a.

Vijeće podgoričkog Višeg suda, tek je iz trećeg puta, u septembru ove godine, potvrdilo optužnicu protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Miga Stijepović. On se tereti optužnicom Specijalnog državno tužilaštvo, koju zastupa državna tužiteljka Lidija Vukčević, za pranje novca u saizvršilaštvu.

„Kamp Zlatica“

Afera iz 2011. godine kada je Vlada najprije prodala biznismenu Žarku Buriću kamp-hotel Zlatica i još dva hotela u Podgorici za 4,7 miliona eura, a zatim Vlada otkupila od istog biznismena kamp hotel Zlatica za 8,3 miliona eura. Ovaj slučaj je 2017. godine bio pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, ali nije poznat njegov konačan epilog.