Dječja pornografija u Crnoj Gori: Zamke Interneta (2)

O digitalnoj pismenosti stanovništva u Crnoj Gori, a posebno mlađe populacije, u poslednje vrijeme mnogo se govori. Po tom pitanju i ovdašnje relevantne instutucije nastoje da budu u „korak sa vremenom“ pa kroz različite aktivnosti pokušavaju da odgovore izazovima.

Međutim, koliko im to polazi za rukom je subjektivan osjećaj uzimajući u obzir činjenicu da ne može sve da se kontroliše i da digitalni međugeneracijski jaz između djece i roditelja predstavlja dodatni izazov.

U okviru osnovnog obrazovanja u Crnoj Gori kod nas djeca u petom razredu počinu sa izučavanjem predmeta gdje stiču prva informatička znanja. Najnovija reforma obrazovnog sistema, kako kažu iz Ministrastva prosvjete, osim izmjene naziva podrazumijeva i da „predmetni program bude napisan po ishodima, što znači da su predviđeni rezultati koji nastavnici moraju da postignu u radu sa djecom nakon određenog perioda“.

Ipak, prema saznanjima našeg portala, većina osnovaca u školama nije dobila informacije neophodne za sticanje znanja o važnosti korišćenja internet alata, o zamkama koje ih „vrebaju surfovanjem“, kao i važnosti prepoznavanja sumnjivih osoba sa kojima stupaju u virtuelni kontakt.

Istraživanje koje je kancelarija Unicef-a u Podgorici sprovela tokom 2016. pokazalo je da u Crnoj Gori većina djece uzrasta od devet do 11 godina, njih 91 odsto, koristi Internet čime je ukazana potreba za pružanjem podrške djeci da se digitalno opismene na kvalitetan način.

Podaci govore da se svako drugo dijete na Internetu ne osjeća bezbjedno, a 14 odsto djece je bilo uznemireno nekim sadržajem u toku prethodne godine.

Važna uloga škola

Šef kancelarije Unicefa Osama Kogali kaže da je rizik da dijete doživi neprijatno iskustvo na internetu veći u porodicama u kojima roditelji manje usmjeravaju djecu kako da ga bezbjedno koriste.

On smatra da je ovdje problem što većina djece, čak 68 odsto, kaže da zna o Internetu više od svojih roditelja.

„Takođe, svaki peti roditelj ne koristi Internet uopšte, što ograničava njihove sposobnosti da djecu usmjeravaju u onlajn iskustvima. Svaki drugi roditelj želi da u školi svog djeteta dobije informacije o tome kako da ga podrži u bezbjednom korišćenju internet alata, što ukazuje da škole treba da budu lideri u izgradnji digitalno pismenih i bezbjednih lokalnih zajednica“, kaže Kogali za portal IN4S.

Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno da su u njihovoj organizaciji održavane radionice o bezbjednom korišćenju Interneta uz korišćenje aplikacije Net prijatelji. Ministrastvo je pokrenulo i portal sa kvizovima o bezbjednosti na Internetu za učenike, a i portal za nastavnike.

Osnovce i nekoliko osnovnih škola („Maksim Gorki“, Oktoih“, i „Milorad Musa Burzan“) pitali smo kako su zadovoljni programom i informacijama koje imaju na ovu temu, i nažalost odgovori su bili  obeshrabrujući. Čak i „osmaci“ kažu da od nastavnika iz predmeta informatika na temu bezbjednog korištenja Interneta imaju veoma oskudno znanje, a svjedoci smo situacije da većina učenika četvrtog razreda svakodnevno koristi telefone ili tablet uređaje.

Ostaje da vidimo kako i u kolikoj mjeri će postojećoj situaciji doprinijeti Strategija za mlade za 2019-2020. godinu kojom je Ministarstvo prosvjete planiralo da kroz obuke i seminare za nastavnike utiče na bezbjednost djece na internetu. Sledećeg mjeseca, kako kažu iz ministarstva, biće raspisan i konkurs za programe stručnog usavršavanja nastavnika u oblasti informatike i sajber nasilja.

UNICEF, u saradnji s Telenorom, podržava Ministarstvo prosvjete da pilotira uvođenje digitalne pedagogije u redovni obrazovni sistem i time omogući svakom djetetu da u osnovnoj školi nauči da bezbjedno i odgovorno koristi internet i aktivno učestvuje u digitalnom društvu 21. vijeka.

Unicef će uskoro, prema riječima Kogalija, predstaviti i rezultate novog istraživanja koje je Crna Gora prva sprovela u okviru Global Kids Online inicijative.

„Radi se o nacionalno reprezentativnom istraživanju sprovedenom među nastavnicima osnovnih i srednjih škola o njihovim iskustvima na internetu, korišćenju digitalnih tehnologija u nastavi i digitalnim vještinama. Podaci ovog istraživanja, zajedno s podacima koje već imamo, odlična su osnova za razvijanje daljih strategija i politika koje imaju za cilj jačanje digitalne pismenosti djece i mladih i stvaranje bezbjednog, digitalnog okruženja“, saopštio je Kogali najavljujući nastavak saradnje sa Jedinicom za visokotehnološki kriminal u Upravi policije, sektorom pravosuđa i drugim partnerima.

Otvorena komunikacija sa djecom je neophodna

Seksualno zlostavljanje djece je poseban oblik zlostavljanja koje ostavlja brojne posljedice na psihu, a sa pojavom Interneta i ovaj problem je postao sve češći.

-Roditelji i odrasli uključeni u vaspitanje i odgajanje djece trebalo bi da se informišu o internet alatima, socijalnim mrežama i platformama koje adolescenti koriste, kako bi bolje razumjeli potencijalne rizike i istražili načine na koje im mogu biti podrška u prevenciji zloupotreba koje vrebaju, najviše sa društvenih mreža, ocjenjuje psiholog Milica Pušonjić za naš portal.

Ona potencira značaj otvorenog odnosa sa djecom u kojem roditelji ne treba da nastupaju kritizerski, već da nastoje da djeca shvate da su zainteresovani. Ona kaže da ono što se dešava u „online“ svijetu predstavlja refleksiju dešavanja u društvu uopšte, a na pitanje gdje vidi uzrok omasovljavanja pojave objavljivanja neprimjerenih audio i video sadržaja maloljetnika, Pušonjić ocjenjuje da razlozi „leže“ u činjenici da su ti sadržaji uglavnom besplatni, dostupni i anonimni.

Prema njenim riječima, ako uzmemo u obzir trenutno stanje u društvu i vrijednosti koje su na snazi, ne čudi što je ne mali broj adolescenata spreman da za nekoliko lajkova više, na društvenim mrežama objavi čak i veoma intimne i provokativne sadržaje.

„Prema nekim istraživanjima, pretjerana aktivnost na društvenim mrežama može biti uzrokovana i strahom da se nešto ne propusti. Socijalni kontakti na mreži se često održavaju na osnovu neke vrste reciprociteta. Što više resursa se investira u nešto – to će više istrajavati u toj aktivnosti ili ponašanju“, navela je Pušonjić, zaključujući da to objašnjava zašto neki ljudi nastavljaju da igraju na lutriji iako nikad nijesu dobili glavnu nagradu.

Pročitajte JOŠ:

DK „razbija“ Milovu amneziju: Đukanović u Sen Tropeu sa odabranim prijateljima (VIDEO)