Damjanović: Nema parlamentarnih izbora ove godine, na jesen popis stanovništva u Crnoj Gori

Komentarišući političku krizu u Crnoj Gori, ministar finansija Crne Gore u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović rekao je u intervjuu za Glas Amerike da ne očekuje da će ove godine biti održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima insistira dio političkih partija i javnosti, te SAD i EU. Očekuje međutim da se nastavi razgovor parlamentarne većine o vladi, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 19. marta. 

„Ja vanredne parlamentarne izbore ne vidim tokom 2023. iz dva razloga. Prvo, imamo redovne predsjedničke izbore koji se održavaju 19. marta, ako sam ja to dobro sabrao 2. aprila bi bio drugi krug, kada bi Crna Gora mogla da dobije novog predsjednika. Čini mi se da Predsjedniku Đukanoviću mandat ističe 30. maja, da nakon toga stupa na dužnost novi presjednik, da je jedini način da se dođe do vanrednih izbora skraćenje mandata parlamentarne većine u Skupštini, a ja to ne vidim. I to je pitanje za partije parlamentarne većine. Iz moje komunikacije sa njima, mislim da se tu razmišlja prije svega da se eventualno dođe do rekonstrukcije.

Ona će svakako zavisiti od ishoda predsjedničkih izbora i, čak i kada bi se ušlo u priču o skraćenju mandata parlamenta, u maju, junu, onda bi smo ušli u zonu da te neke eventualne vanredne izbore imamo tek na jesen, u oktobru, novembru, a ja ću samo podsjetiti da je tada zakonom definisano sporovođenje popisa stanovništva u Crnoj Gori kao redovnog posla i koji se ne smije preklopiti, shodno smjernicama EU, sa izbornim ciklusom.

Prema tome, ako bi neko htio da ide na vanredne izbore na jesen onda bi taj neko morao da kaže da je protiv popisa, jer će onda popis da se eliminiše i pitanje je kada će ga biti, a to je Crnoj Gori neophodna statistička podloga i osnova da bi razvijala svoje politike koje faktički ne možemo da razvijamo jer nemamo pokazatelje. Ko nam je u Crnoj Gori, koliko ljudi živi, koliko je vani, prosto bez popisa smo u nemogućnosti da imamo strateške politike. To je druga činjenica koja ukazuje na to da – a opet kažem zavisiće dosta od predsjedničkih izbora – ti izbori mogu biti i 2024. godine kada im je vrijeme. Prema tome ja, uprkos želji nekih vanparlamentarnih subjekata uz svakodnevno zapomaganje da dođe do vanrednih izbora, izbore ne vidim na horizontu a to je pravo pitanje za partije parlamentarne većine koje mogu jedino da izazovu izbore ukoliko sebi skrate mandat.

O mandataru Lekiću, ali i, kako se navodi, propalim pregovorima o formiranju te vlade, Damjanović navodi da postoje dvije činjenice koje se mogu desiti.

„Taj istek 90 dana pada negdje 22. 23. marta, ako se računa od momenta kada je u parlamentu Lekić dobio mandat od predsjednice parlamenta. I to će interesantno pasti između dva kruga predsjedničkih izbora. Druga stvar naravno je da gospodin Lekić ima mandat da predloži vladu do tada, on može i da vrati mandat onome koji mu ga je dao i da se predloži neki drugi mandatar. Dakle postoji sijaset tu situacija. I ne zaboravite još jednu činjenicu da ako Crna Gora dobije Ustavni sud, jednog, dvoje, troje ili četvoro sudija koji će na kraju dati kvorum i mogućnost za rad i odlučivanje, da će taj Ustavni sud imati prioritet da odluči makar o tri stvari. I to se očekuje od Ustavnog suda tokom marta mjeseca, svakako prije predsjedničkih izbora. Jedna stvar je da se otkoči izborni proces u Podgorici i Pljevljima, tranzicija vlasti, da se odluči o izbornim žalbama. Druga stvar je da se odluči o zakonu o predsjedniku, koji će takođe imati efekat ako se donese odluka da je on bio nezakonit u smislu nove procedure imenovanja mandatara i tako dalje. I treća stvar je da li je Milo Đukanović kao predsjednik povrijedio Ustav…Ponavljam, činjenica da gospodin Lekić ima 90 dana i da on svoj mandat može da vrati, i da se mandat da nekom drugom, ukazuje da postoji sijaset opcija. Jedina opcija da se ide na vanredne izbore u ovom trenutku je skraćenje mandata skupštini i to zavisi od parlamentarne većine. Ja s pozicije člana vlade, gledajući odnose u parlamentu, ne vidim tu mogućnost u ovom trenutku. To treba da bude razlog da se ide ka stabilnosti, da parlamentarna većina – bez obzira na ishod predsjedničkih izbora – dogovori oko vlade, i rekonstrukcije eventualne, ili mandatara…

O Zakonu o predsjedniku i spornim izmjenama koje su osudile i SAD i EU, Damjanović navodi da se o tom zakonu će nada se brzo odlučiti Ustavni sud.

„Ako on bude ustavan onda nema niko da se ljuti, ako bude neustavan onda se vraćamo na stara rešenja gdje predsjednik države mora da da mandat onima koji donesu najviše potpisa… Neću braniti zakon jer vlada nema veze sa zakonom koji je donio parlament ali ću samo podsjetiti da je do donošenja zakona došlo nakon činjenice da aktuelni predsjednik države nije sproveo konsultacije o mandataru i nije dao mandat grupaciji koja je podnjela najveći broj potpisa. Dakle, da bi se otklonio taj zastoj i to početno kršenje ustava glasan je zakon“, naglašava.

„Predsjednik države je zakočio proceduru time što nije dao mandat onome koji je doneo najveći broj potpisa, niti je obavio konsultacije, to je bilo kršenje Ustava. Parlament je tada, da bi otkočio proceduru, donio zakon koji je sada pred Ustavnim sudom ili će biti. Kakva god odluka da bude, na kraju se vraćamo ili na jednu ili na drugu proceduru koje potpuno jasno definišu davanje mandata, oduzimanje mandata, odnosno trajanje mandata mandataru da sačini vladu. Prema tome, nezavisno od odluke Ustavnog suda o izmjenama Zakona o predsjedniku, ja očekujem da se nastavi razgovor parlamentarne većine, kakav god da bude ishod predsjedničkih izbora, oko vlade i da parlamentarna većina iz avgusta 2020. pokaže da ima želju i volju i sposobnost i odgovornost da do kraja sprovede tranziciju vlasti nakon 30 godina vlasti DPS-a i da se do horizonta narednih izbora pripreme osnove da se razvlasti, u sistemskom smislu, sve ono što su tekovine 30 godina jedne vlasti. To je jedinstven slučaj u Evropi i naši američki prijatelji sa kojima sam razgovarao i naši evropski prijatelji dobro znaju da je posle 30 godina jedne vlasti u avgustu 2020. došlo do svojevrsnog zemljotresa i tektonskih promjena na političkoj mapi Crne Gore i da sve što se događa u poslednje tri godine jesu mala podrhtavanja, smirivanja tla nakon tog zemljotresa. I kada se to smiri neka se, uslovno rečeno, dođe do nove političke utakmice i neka Crna Gora dobije ono što žele građani Crne Gore da vode ovu državu putem napretka, dodao je Damjanović.