Da li su dokumenti o ubistvu Đinđića u Hagu?

Dodatna dokumentacija o političkoj pozadini ubistva premijera Zorana Đinđića najverovatnije bi mogla da bude u Haškom tribunalu, dok je znatno manje izvjesno da bi bila u posjedu neke od bivših jugoslovenskih republika, ili u nekoj od „starih članica EU“, piše Danas pozivajući se na izvore u bezbjednosnim krugovima u Srbiji, a u vezi sa tumačenjem nedavne izjave izvestioca EU za Srbiju Jelka Kacina.

Danas navodi, Kacin je za novosadski Dnevnik izjavio da je obavješten da postoji dodatna dokumentacija „van Srbije“ koja je vezana za pozadinu atentata na Đinđića, što može biti iskorišćeno ako nova istraga bude pokrenuta. Novinari Danasa pokušali su da dođu do Kacina, kako bi on pojasnio ove navode, ali on nije bio dostupan.

U prilog saznanju da se dokumentacija nalazi u Hagu, navodi se činjenica da je postupak koji se u Srbiji vodi o političkoj pozadini Đinđićevog ubistva povezan sa ranijim političkim problemom saradnje sa Tribunalom, a time i indirektno sa potencijalnim istragama ratnih zločina. Riječ je, kao što je poznato, o suđenju koje traje godinu i po dana, za oružanu pobunu nekadašnje JSO iz novembra 2001.

– Malo je vjerovatno da je Tribunal mjesto gdje se nalazi dokumentacija o političkoj pozadini Đinđićevog ubistva, jer se tamo nalaze dokumenti o mnogo ranijem periodu – o događajima vezanim za BiH i Hrvatsku od 1992. do 1995, o Kosovu 1998-1999. – istakao je za Danas obavešteni sagovornik iz bezbjednosnih krugova.

Drugi izvor ukazuje da je, prema dostupnim saznanjima, jedino što se u Hagu odigralo vezano za Đinđićevo ubistvo, saslušanje lidera radikala Vojislava Šešelja, koji je obavio istražni sudija Vučko Mirčić. Prema tom sagovorniku, šta god da je Kacin namjeravao da poruči, postoje ljudi uključeni u procesuiranje Đinđićevog ubistva, koji tvrde da je dio dokumentacije zapečaćen u Srbiji i nedostupan javnosti.
 
Nova uslovljavanja Srbije

Četvoro poslanika Evropskog parlamenta, među kojima i Kacin, zatražili su od Evropske komisije 21. januara na dan otvaranja pregovora Srbije i EU, da se rasvjetljavanje političke pozadine Đinđićevog ubistva ispostavi kao uslov prilikom otvaranja poglavlja 23 – pravosuđe i osnovna prava.

U slučaju da je riječ o dokumentaciji u nekoj od bivših jugoslovenskih republika, ona bi mogla da se odnosi i na period posle atentata, kada su se u Hrvatskoj krili odbjegli pripadnici Zemunskog klana. Zasad su, međutim, sve ovo spekulacije.

– Nesklon sam tome da verujem da Kacinova izjava ima veze sa izbornom kampanjom u Srbiji, i dok ne dobijemo neke dodatne detalje, teško je dati pametno tumačenje – rekao je za Danas novinar Vremena i autor knjige o atentatu na Đinđića Miloš Vasić.