Da li su Crnogorci postili?
1 min read
Porodica Jovana Nikolinog Plamenca
Piše: Protojerej Jovan Plamenac
„Poslje rata Crnogorsko-turskog godine 1853. negđe u aprilu mjesecu u Veliki post te godine bilo je Vaskrsenje Hristovo 19. aprila i bješe taj dan petak, pazarni dan na Vir. Taj dan rano stiže glas na Vir da će doć Knjaz Danilo od Rijeke vozom (očito greška; vjerovatno brodom, ili vodom – J.P.) na Vir. Pođoše mu u susret na Blato s čunom…“, zapisao je u svojim „Memoarima“ serdar Rade Turov Plamenac, koji je kada se ovaj događaj zbio imao 10 godina.
„Okupiše se okolo Knjaza svi vojnici uz pratnju. Mene nije moglo dopast da se i ja pridružim tome skupu. On je bio pristupan samo junacima. Okolo podne čuh da je Knjaz u kući Nikole Božova Podgoričanina koeme majka držaše kafanu i jelo ko naruči. Na taj glas i ja pođem u onu kafanu, kad onamo u jednoj maloj tamnoj sobici sjedi Knjaz Danilo za jednom trpezom oblom i niskom i sa njim samo Arhimandrit crnogorski Nikanor Jovanović i ručahu varene ribe. To je bilo prvi put u Crnoj Gori da se vidi đe se Crnogorac omrsijo sa ribom.“
Rade Turov piše i koja je hrana pripremana za ručak nakon sahrana u vrijeme posta:
„Obično smok za pokajanje upotrebljava se u Veliki i Gospođinski post varena fadžola, u Božićni i Petrovski post riba pečena ukljeva a ostale godine sira.“
O krsnoj slavi svoje porodice on piše:
„Naše krsno ime je ‘Začatije sv. Jovana Krstitelja 23. septembra (po julijanskom kalendaru – J.P.)“. Naši stari pričahu: kad su došli u Boljoviće da im je bilo krsno ime 24. juna rođendan Sv. Jovana, no zašto postoi u post Petrovski zato da su uzeli da slave ‘Začatie’.“
Dakle, Rade Turov kaže da je knjaz Danilo na Viru 1853. godine bio prvi Crgorac koji je viđen da je u vrijeme vaskršnjeg posta ručao ribu. On čak naglašava: da se OMRSIO RIBOM.
Moj otac Mitar pričao mi je da je porodica njegovog đeda Jovana (čije ime nosim) u „velje posti“ koristila dvije boce ulja, dva litra. A bili smo brojna porodica. Đed Jovan, jedinac u oca i majke, kojeg su njegovi stari roditelji Nikola i Mara, kada više niko nije vjerovao da će moći dobiti dijete, u Boga izmolili, i baba Jovana, izrodili su osamnaestoro djece, od kojih je desetoro odraslo, oženilo se i udalo. Nijesu te dvije boca ulja imali zbog nemaštine, đed Jovan je bio imućan čovjek, nego zato što su postili i to onako kako je ustavom Crkve propisano.
Vaskršnji i velikogospojinski post su strožiji: u vaskršnjem ribu je dopušteno jesti samo na Blagovijesti i Cvijeti, a u velikogospojinskom samo na Preobraženje. U ostale dane jela su pripremana ili na ulju, ili samo na vodi, bez ulja. Zato Rade Turov kaže da se knjaz Danilo u velikom postu omrsio ribom.
U ova dva posta, nakon sahrane, jeli su pasulj, a ribu samo u božićnom i petrovskom postu, koji su blaži.
Moji Plamenci krsnu slavu su prenijeli sa Ivanjdana na Začeće svetog Jovana Krstitelja. Zadržali su istog svetitelja za svog nebeskog zaštitnika, a samo su promijenili njegov praznik. I to su uradili zbog posta, poštujući post.
Očito, stari Crnogorci znali su za post i postili su pravilno. A u to vrijeme nije bilo marketa i svakojakih posnih đakonija u njima.
Današnji Crnogorci, u ogromnoj većini, ne haju za post: ne poste ni u četiri velika posta ni u srijedu i petak kada je to predviđeno. Jedino, poneko od njih, posti nekako na Badnji dan i na Veliki petak. A i tada jedu ribu, iako ne bi trebalo. Nikoljdan, koji je uvijek u postu, i druge slave kada padnu u dane kada se posti uveliko slave mrsnom hranom, mesom. Eventualno pripreme malo ribe ako im dođe u goste neko ko posti.
Mnogo puta sam čuo da neće da poste jer je neko vidio popa kako u kafani na Veliki petak jede meso. Ili, krsna slava im je, u zimu, pala na dan u koji je predviđen post, pa su mladići iz njihovog sela pošli na Primorje da kupe ribe. Kada su se vraćali, posmrzavali su se. Onda im je sveti Petar Cetinjski blagoslovio da za slavu pripremaju meso.
Prosto je nevjerovatno kako ovakve gluposti komunističke propagande ljudi primaju zdravo za gotovo, kao da nemaju glavu, ili barem kao da nemaju ništa u njoj. Ali, to je tako jer današnjim Crnogorcima pamćenje seže do ’45. godine. Sve što nije onako kako je od kad su komunisti oteli vlast na ovim prostorima, njima nikad nije ni bilo.
Stari Crnogorci su poštovali post zato što su znali za Boga. Sva njihova borba za slobodu, kroz istoriju, bila je „za Krst Časni“. I očuvali su se toliko vjekova od raznih osvajača, očuvali su svoju vjeru i preko nje svoje ime, svoj duh i kulturu.
Današnji Crnogorci ne haju za Boga. I slobodu koju su im darivali njihovi preci utronjali su. Porobljeni su a da i ne vide da su. Porobljeni su paganskim, protivbožnim duhom.
Stari Crnogorci čvrsto su se držali za Hrista. Današnji se drže za pjenu šarenih laži.
Pročitajte još:
U postu je najvažnije ne jesti ljude.Danas se mnogi vraćaju vjeri,poste i nedjeljom su pune crkve ljudi,a mrze svoje rođake,komšije,poznanike… Dakle,u vrijeme posta ,ne jesti mrsnu hranu,ali uz obavezno obraćanje pažnje,da zlo ne učinimo svome bližnjem…
Ostao sam nedorecen u predhodnom komentaru,mislio sam postim svaki dan.
Ja postim od kad je nesretni na vlasti.
Znam i neke Srbe koji ne poste, što to može bit, je li izlječivo?
Pitam za strinu.
na početku teksta u citiranoj rečenici “Taj dan rano stiže glas na Vir da će doć Knjaz Danilo od Rijeke vozom“ nije po sredi nikakva greška – reč VOZ koristi se u značenju lađa čamac skela – takvih primera ima kod stefana mitrova ljubiše…
Hvala, Danilo. Nijesam znao. Zbunilo me.
svako dobro jovane
svako dobro jovane
„…a istorijski je dokazano da kolektiv ima pogubno dejstvo na pojedinca;“
Ovo je tek biser, posebno sto dolazi od presvucenog komuniste! Blago nama sto ste pametni! Kao da ste se k…… glava najeli. A tek ovaj sa Gligom i Frankfurtom. Idite brate na naprednu „Analitiku“, sto trazite na ovom retrogradnom Portalu?
Istrgao si iz konteksta dio recenice koji, u ovakvom obliku, moze dobiti drugacije znacenje.
Tu glavu, koju pominjes, mozes da poneses doma, da se zabavljate u krugu porodice.
zbog pohlepe za lažnim rajevima ( komunistički-EU/4rajh-potrošački) duhovno smo se ispraznili, izopačili svest i ka’ zombiji guramo za tuđ interes
Slušao sam svog đeda kako je pričao da je cijelo selo postilo i to na vodu, a da se tek bolesnicima smjelo dat sira i ribe i ženama porodiljama. Pošto nije bilo zamrzivača, sadio se pasulj, repa, sušila boranija, kuvala kaša na vodi.
Ao, koliko tlapnje oko jedne anahrone i besmislene stvari, koja ne moze prezivjeti suocavanje sa sudom razuma. Pritom, popovi dozvoljavaju sebi da se predstavljaju kao eksponenti vrlina i nebeski arbitri. To je opasan osjecaj moralne superiornosti i monopola nad istinom.
Crkva/Religija i sloboda su nespojivi pojmovi.
U Crkvi/Religiji vlada kultura dogmatskog principa – tamo dje nema kulture pitanja, vlada kultura neznanja i straha.
Crkva/Religija, kao i komunizam, ima kolektivisticko-paternalisticki pristup drustvu, a istorijski je dokazano da kolektiv ima pogubno dejstvo na pojedinca; u praksi je potvrdjeno – sva kolektivisticka drustva (teokratska i komunisticka) su propala, izuzimajuci izolovane incidente, poput plemenskih zajednica u Juznoj Americi i jugoistocnoj Aziji. Inace, komunizam je, zato, i progonio Crkvu – dijelili su isto trziste i biznis model, te je vidio u Crkvi konkurenta kojeg treba eliminisati.
No, novo vrijeme – posebno, vrijeme proboja nauke u oblasti medicine – donosi neminovno suocavanje religije sa vlastitim krajem.
Uzivajte u vasoj opsjeni, dok traje.
A sverc?
Današnji Crnogorci ne haju za onog Nemanjića. Jer su naučili i saznali da je bio okupator. Zavojevač. Neprijatelj.
Njegovom sustopicom tvrdo idu svetosavci tj odnarođeni Crnogorci. Shodno svojim afinitetima. Hoću reći neznaveni, inatni, politički, interesni… Crnogorci koji se među sobom nazivaju srbima…
Slabo poznajes istoriju.
Stefan Nemanja se rodio na uscu Ribnice a kad je postao mocan oslobodio je svoju postojbinu Zetu od Vizantije kojom su upravljali domaci vlastodrsci a inace vazali Vizantije kojoj je tada Zeta i pripadala.
Sto se tice Svetosavlja ,pa ono je i krenulo iz Zete ,1219 Sv Sava osniva Zetsku Eparhiju na Prevlaci kod Tivta koja se kasnije seli na Cetinje.
Cetinjski Manastir je duhovno sjediste Svetosavlja , to su i mnogi ugledni Crnogorci za vrijeme Petrovica isticali.
Kralj Nikola je svake godine organizovao Svetosavski Bal na Dvoru za Savindan.
Mnogo porodica u Crnoj Gori slave Svetog Savu kao Krsnu Slavu cak mnogo vise nego u Srbiji.Cak su i Muslimani iz Sandzaka za Savin dan 27 januara izlazili na Teferic i cas Svetog Save ciji su kult postovali ,ostali im obicaji od ranije.
Mnogi toponimi po Crnoj Gori su vezani za ime Svetog Save. Vladika Sava Petrovic je nosio ime u cast Svetog Save.
Sveti Sava je bila skolska Slava u kraljevini Crnoj Gori.