Crna Gora i Hrvatska po notama NDH: Srbima oduzimaju osnovna prava

Nije tajna da položaj srpske manjine u zemljama regiona nije sjajan. Ruku na srce, svijetli primjeri odnosa prema nacionalnim manjinama retko dospijevaju do šireg auditorijuma, jer mediji uglavnom prenose tamnu stranu tretmana naših sunarodnika u zemljama bivše SFRJ.

Među poslednjim primjerima su lomljenja ćiriličnih tabli u Vukovaru, kao i izbacivanje ćirilice iz zvanične dokumentacije škola u Crnoj Gori.

Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Crnoj Gori iznova upozoravaju da se Srbima kontinuirano oduzimaju osnovna prava, poput pisma i jezika, da su diskriminisani, izloženi govoru mržnje, pa čak i nasilju. U Crnoj Gori je čak i proslava Svetog Save u srpskim školama problematična.

„Crna Gora – jedina zemlja u Evropi u kojoj su reformisani komunisti i dalje na vlasti – poseban je sluča,j jer tamošnji režim u cilju opstanka na vlasti radi na projektu stvaranja nove nacije, i to na negaciji svega što ima veze sa Srbijom. Prvo je izmijenjen jezik, pa je izmijenjeno pismo, potom su srpski pisci ’protjerani‘ iz školske lektire. U međuvremenu, đaci koji tvrde da je Crna Gora srpska država kažnjavaju se jedinicom u dnevniku. Na osnovu toga, sledeći logičan korak jeste zabrana proslave Svetog Save“, kaže Milan Dinić, potpredsjednik Naprednog kluba, jedine srpske nevladine organizacije koja izdaje godišnji izvještaj o pravima srpske manjine u okruženju.

Dragan Popović iz Centra za praktičnu politiku za Sputnjik kaže da status Srba u okruženju zavisi od toga u kojoj se državi nalaze.

„U državama sa kojima Srbija ima neraščišćene račune iz prošlosti, poput ratova, postoji ta vrsta problema koja opterećuje, a naravno političke elite u svim balkanskim državama vrlo rado koriste nacionalizam ili da bi došle do vlasti ili da bi vlast zadržali. Ako hoćete da koristite nacionalizam, osnovna je stvar da nađete neprijatelja, a najlakši način je da se nađe onaj neprijatelj sa kojim već postoji istorijat sukoba. Zato, nažalost, nije neobično da u Hrvatskoj to budu Srbi, jer su to klasični neprijatelji za nacionalističku Hrvatsku, kao što bi to ovde bili Albanci ili Bošnjaci“, objašnjava Popović.

Srbi u regionu se godinama nalaze na udaru vlada u državama nastalim nakon raspada SFRJ, kaže Dinić, zato što je negativan stav prema Srbima faktor integracije i izgradnje nacionalnog identiteta novonastalih država.

„To je posebno očito u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Dok Amnesti internešenel i Stejt department u izvještajima o Srbiji ne navode diskriminaciju nad manjinama susjednih država, analize manjinskih prava u zemljama bivše Jugoslavije, pogotovo Hrvatske, apostrofiraju sistematsku diskriminaciju nad Srbima“, objašnjava on i dodaje:

„U Hrvatskoj je problem ako su u novogodišnjim paketićima za djecu čokoladice iz Srbije, vlada ima ’izazove‘ da ukloni tablu takozvanim domobranima jer je ’osjetljivo pitanje‘ iako na njoj stoji ustaški pozdrav ’za Dom spremni‘, a poslije niza peripetija, ustavno i zakonsko pravo Srba da imaju ćiriličnu tablu u Vukovaru svelo se na to da tabla postoji, da je čuva policija i da je prelepljena hrvatskim zastavama“.

Kada je riječ o položaju Srba u Crnoj Gori, Dragan Popović kaže da je sa tom državom u pitanju druga vrsta problema nego sa Hrvatskom.

„Nikada, na sreću, nije došlo do rata sa Crnom Gorom, iako smo nekoliko puta bili na ivici, i to bi zaista bilo teško zamisliti, ali već dvije decenije prisutan je zamrznuti konflikt gdje crnogorski nacionalizam svoj položaj mora da gradi na suprotstavljanju nekom srpskom nacionalizmu ili na suprotstavljanju Srbima. Naravno, ne treba zaboraviti ni da je srpski nacionalizam u Crnoj Gori uvijek bio vrlo jak i nije uticao samo na CG već se i ’izvozio‘ u druge države. U cijeloj bivšoj Jugoslaviji, nažalost, političke elite u malim državama koje jedva da su suverene svoj položaj grade tako što iskorišćavaju nacionalizam i pokušavaju da nađu najpogodnijeg neprijatelja u datom trenutku“, smatra Popović.

Kako navodi, prava nacionalnih manjina u Srbiji su, gledano iz perspektive zakona, dosta dobro zaštićena, jer su zakonska rješenja koja je Srbija usvojila prilično u skladu sa standardima Saveta Evrope. Međutim, problem je njihova primjena.