CGO: Obrazovanje mora doprinositi sjećanju na holokaust

Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta – Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost sjećanja na milione žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, i obavezu svih u društvu da zajedno radimo na jačanju onih ideja koje su usmjerene protiv mržnje koja je dovela do holokausta, a sve u cilju spriječavanja novih stradanja, saopštila je Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za Rekom u Crnoj Gori .

CGO ukazuje posebno na značaj učenja o činjenicama o zločinima i drugim različitim izrazima fašističke ideologije, koja je ostavila trajne ožiljke na čovječanstvo.

Iz CGO su podsjetili da su povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, 9. novembra 2017. godine, predstavli nalaze istraživanja „Koliko crnogorski studenti znaju o antifašističkom otporu u XX vijeku u Crnoj Gori, regionu i Evropi“.

„Ti nalazi pozivaju na neophodnost izmjena u nastavnim planovima i programima istorije, ali i predavanju istorije, kako bi se stanje poboljšalo i kako bi dobijali generacije mladih ljudi koji poznaju jedan važan istorijski period u kojem se razvio pokret koji se suprostavio fašizmu i nacizmu, pokret na čijim osnovama se gradilo, a i dalje se grade savremena demokratska društva“, naglasila je Milaš i istakla:

„Studenti/kinje u Crnoj Gori i sami, u značajnoj mjeri, prepoznaju da se kroz formalno obrazovanje jako malo uči o ovim pitanjima, kao i da ih profesori ne podstiču na samostalno dalje učenje u ovoj oblasti. Obrazovne vlasti i institucije moraju uložiti više napora kako bi kreirale model da kroz predavanja, ra­di­o­ni­ce, di­sku­si­je i stu­dij­ske po­sje­te, isto­rij­ski edu­ka­to­ri i aktivisti budu sti­mu­li­sa­ni da osmišljavaju i spro­vo­de ino­va­tiv­ne na­stav­ne me­to­de u uči­oni­ca­ma, in­sti­tu­cijama, mu­ze­ji­ma. Samo tako osmišljeno istorijsko obrazovanje predstavlja osnov kulture sjećanja koja je karakteristična za razvijena društva i ključna je za prevenciju zloupotrebe prošlosti“.

Ona je napomenula da obilježavanje ovog međunarodnog dana predstavlja priliku da se oda počast milionima nedužnih žrtava, „podsjetnik da o holokaustu moramo govoriti, što se postiže konstantnim isticanjem važnosti sjećanja na preživjele, žrtve, njihove porodice i sve one koji su dali doprinos borbi za jednakost, uvažavanje različitosti i toleranciju, solidarnost i odgovornost“.

„Bez toga sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne možemo imati ni održivi mir i stabilnost zasnovane na vrijednostima otvorenih društava. CGO se zalaže za oblikovanje takvog vrijednosnog okvira, sprovodeći mnogobrojne mirovne i druge obrazovne programe koji obrađuju teme tranzicione pravde i suočavanja sa prošlošću“, naglasila je ona.

Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo deportovano više od 1.300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1.100 000 je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju čina genocida u budućnosti, podsjetili su iz CGO.