Bulatović: Odlazak Đukanovića praznik demokratije; Sređivanje biračkih spiskova prioritet

,,Drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori je pokazao zrelost crnogorskog elektorata. Može se reći da je biračko tijelo prepoznalo pozitivne trendove u političkom životu i da više nema mjesta za takozvani „klijentelizam“ birača, odnosno mogućnost kupovine glasova kao glavnog oruđa za ostvarivanje izborne pobjede. Dakle, navedena zrelost građana Crne Gore ogleda se u tome što od političara traže suštinske promjene, a ne kratkoročna i jednokratna zadovoljenja, što smo mogli da gledamo u prethodnih više od trideset godina, otkad se višestranački izborni procesi održavaju u Crnoj Gori“- rekao je za portal IN4S pravnik Ivan Bulatović komentarišući konačni epilog drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori.

On je dodao da više ne postoji mogućnost da se opsjenarstvom zasnovanim na vječitom traganju za neprijateljima koji žele da nam „ukradu svijetlu budućnost“ pridobiju birači. Od političkih subjekata će se od sada tražiti da pokažu konkretne rezultate ako žele da ostvare izbornu pobjedu.

,,U tom smislu, ovo možemo nazvati suštinskim početkom implementacije demokratskih principa u našem društvu“- kaže on.

Bulatović za IN4S dodaje: ,,Pri tom od uticaja na izborni rezultat nijesu bili ni nedopustivo dugo nesređeni birački spiskovi, u kojima ima preminulih osoba, građana koji su upisani na više biračkih mjesta, onih koji već decenijama unazad žive u inostranstvu, bez stvarnog dodira sa društvenom stvarnošću Crne Gore, ali i onih koji dugi vremenski period žive u Crnoj Gori a nemaju mogućnosti da ostvare biračko pravo zbog apsurdnih zakonskih odredbi koje regulišu sticanje crnogorskog državljanstva. Svjedoci smo bili da su se i pred ove izbore događali slučajevi kupovine ličnih karata i dovođenje (čijim novcem!?) državljana Crne Gore iz dijaspore, kao bi se preokrenuo izborni rezultat. Ipak, sve ovo nije omelo neizbježan kraj jedne prevaziđene politike“.

,,Sada kada je otišao u prošlost kreator takvog ambijenta, sređivanje boračkih spiskova treba da bude prioritet, kao bi oni odražavali društvenu sliku i bili instrument da narodno predstavništvo to zaista i bude“- kaže on.

Komentarišući to što Milo Đukanović nije predsjednik Crne Gore, nakom trideset godina vlasti, Bulatović kaže: ,,Crna Gora je napokon dobila predsjednika koji je izabran od strane građana na izborima. Podsjetićemo da je Đukanović na vlast došao preko uličnih protesta 1989. godine i da je od tada lično kontrolisao sve političke procese u državi. Napominjemo i to da je bilo nevažno da li je pokrivao funkciju predsjednika države ili predsjednika vlade, jer je u oba slučaja vlast bila koncentrisana u njegovim rukama, što su odlike apsolutističke vladavine, koja je, uz korišćenje represivog aparata, najčešće ličila na diktature iz vremena totalitarizma“.

Bulatović dodaje: ,,Svoj opstanak na vlasti sada već bivši predsjednik je obezbjeđivao konstantnim fabrikovanjem vještačkih podjela i tenzija u društvu, povišenom retorikom i „lovom na izdajnike“, što je, umjesto konstruktivne društvene različitosti mišljenja, stvorilo ambijent duboke raspolućenosti građana i vodilo potpunom odsustvu drutšvenog konsenzusa, koji je preduslov da neko društvo uopšte postoji. Sada je taj politički diskurs definitivno postao prošlost“.

Kako kaže, može se slobodno reći da je odlazak dosadašnjeg predsjednika Crne Gore praznik demokratije. Ovo prvenstveno zbog toga što je ustanovljen princip smjenjivosti vlasti. I pored toga što je 30. avgusta 2020. godine po prvi put u istoriji Crne Gore jedna partija smijenjena na izborima, dokle god su poluge vlasti bile u rukama čovjeka koji je presonifikovao tu partiju, nije se moglo govoriti o tome da je proces smjenjivanja navedene partije dovršen.

,,Nadamo se da više nijedna vlast neće moći da se ponaša neodgovorno prema građanima, onako kako je to činila Đukanovićeva partija, jer će sada svaki politički subjekat biti svjestan da će biti kažnjen izbornim porazom od strane građana. U demokratiji je dobro kada vlast ima „strah“ pred građanima, jer će tako imati i odgovornost, koja će ju štititi od „kvarenja“ (po onoj poznatoj sentenci da svaka vlast kvari, a apsolutna vlast kvari apsolutno)“- rekao je Bulatović.

Takođe, očekujemo da je ovo kraj promjene principa lične vlasti i da će ubuduće institucije biti te koje će imati prioritet nad pojedincima.

Na pitanje, da li misli da demokratija u Crnu Goru ulazi svečano na ,,velika vrata“ odgovara: ,,Ovo jeste, kao što rekosmo, praznik demokratije. Međutim, ne možemo reći da je proces demokratizacije našeg društva dovršen. Već smo pomenuli pitanje dovođenja u red biračkih spiskova, a dodali bismo i druge faktore od kojih zavisi ocjena demokratske kulture jednog društva, koji nama još uvijek nedostaju’‘.

On dodaje da su čitav pravni sistem i državni aparat bili prilagođeni vladavini jedne partije, koja nije predviđala da će ikada biti smijenjena. Ovo je porodilo probleme u funkcionisanju države kojih smo bili svjedoci nakon demokratskih promjena iz 2020. godine, kada je opstrukcijom od strane predstavnika bivše vlasti došlo do gotovo potpune blokade državnog sistema, a time i procesa razvoja Crne Gore. Takođe, o punoj implementaciji demokratije ne možemo govoriti bez donošenja zakona o lustraciji onih lica koja su sebe iskompromitovala zloupotrebom položaja i ovlašćenja za služenje jednoj partiji. Uz to, moraju se obezbijediti prava za sve one političke, nacionalne i druge društvene grupacije koje su bile obespravljene i diskriminisane za prethodnih više od trideset godina. Dodali bismo da je bez procesuiranja svih onih koji su bili odgovorni za kršenje zakona u vrijeme vladavine DPS-a i njegovih satelita nemoguće govoriti o primjeni demokratskih principa na djelu.

,,Ovo su neophodni preduslovi da bismo mogli govoriti o tome da se crnogorsko društvo pretvorilo u demokratsko i garant da je zloupotrebi vlasti koju smo gledali prethodnih godina definitivno došao kraj“- zaključuje za potral IN4S Ivan Bulatović.