Bratić: Protiv sam sankcija Rusiji, Temeljni ugovor potpisati!

„Ja sam više puta saopštila da sam protiv sankcija Rusiji, ne zato što navijam za jednu ili drugu stranu u sukobu. To su dva veoma bliska slovenska naroda, što je još veća tragedija. Svaki rat je tragedija i ne može da donese ništa dobro, ali mislim da male države ne mogu učiniti ništa dobro po sebe niti spriječiti sukob uvođenjem sankcija. Mislim da mali treba da se drže po strani. To je izjavio i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović„, rekla je u intervjuu za „Dan“ bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić.

Takođe, Bratić dodaje da ministri moraju da poštuju odluke Vlade, ali mogu da se s njima i ne slažu, kao i to da postoje argumneti i za i protiv – “kada ste u državnoj politici vodite se interesima svoje zemlje, ali to ne znači da moramo da se postavljamo navijački ili huškački“.

Ona je napravila paralelu između Crne Gore, koja jeste NATO država, sa Mađarskom i Turskom, koje su takođe članice NATO-a, ali koje su djelimično uvele sankcije Rusiji, ili ih uopšte nijesu ni uvodili.

Bratić dodaje da se naročito protivi gušenju riječi, gušenju medija, o nemogućnosti da se čuje i druga strana i, kako dodaje “tome sam se javno protivila i na sjednicima Vlade“.

„Zašto nemamo pravo da čujemo obije strane i da donesemo neki informisani zaključak“, podvlači ona.

Kada je riječ o trenutnoj političkoj sceni u Crnoj Gori, Bratić kaže da je izuzetno skeptična kada je u pitanju uspješnost ove vlade.

„Izuzetno sam skeptična kada je u pitanju uspješnost 43. Vlade, jer, kažem, vrlo je neprirodna koalicija, vrlo je neprimeran konglomerat. Iza svake sjednice Vlade čuje se užasna buka, bijes, imate osjećaj da nisu dio jedne te iste Vlade. Dva ministra SDP-a u 43. Vladi koja je usaglasila nacrt Temeljnog zgovora sa Njegovom Svetošću patrijarhom srpskim Porfirijem i imate poslanicu Vuksanović Stanković, koja protestvuje ispred Vlade u kojoj se nalaze funkcioneri njene partije. Situacija je neobična i zanimljiva političkim analitičarima i teoretičarima, ali bi bilo bolje da je manje zanimljiva, a više stabilna“, jasna je Bratić.

Potpisati Temeljni ugovor

Bratić ističe da su se Ministarstvo pravde i kabinet Zdravka Krivokapića bavili Temeljnim ugovorom i da ne zna zbog čega nije potpisan.

„Mislim da ugovor treba da bude potpisan, ko god da je predsjednik Vlade, prvenstveno zbog toga što je potpisan sa dvije vjerske zajednice. Ukoliko bismo se vodili bombastičnim ocjenama pojedinaca i partija da bi se Crna Gora urušila ili kapitulirala, onda je Crna Gora do sada kapitulirala najmanje dva puta – kada su potpisani ugovori sa Katoličkom crkvom i sa Islamskom zajednicom“, jasna je ona.

Takođe, dodaje da ne zna kako država može kapitulirati od strane Crkve, kao i da su to besmislice, međutim, da će biti jako dobro ako se potpiše ugovor.

„O sadržaju još uvijek ne mogu da pričam jer nisam vidjela finalnu verziju, a iskustvo mi govori da ništa nije gotovo dok se ne stavi potpis. Vrijeme je da Temeljni ugovor bude potpisan i prestane da bude neka vrsta monete za partijska nadgornjavanja i sakrivanje zaista velikih problema sa kojima se država suočava, naročito u oblasti vladavine prava i sada nažalost i ekonomskim problemima“, podvukla je Bratić.

Školstvo depolitizovano

Vesna Bratić kaže da je tužno što je reformu obrazovanja morala da započne depolitizacijom školstva i to je jedno od vrlo značajnih rezultata.

„Bavili smo se više čovjekom i standardom, nego papirima. Imali smo vrlo malo vremena i potrudili smo se da krenemo malim koracima. Riješili smo egzistencijalno pitanje za veliki broj ljudi, kratkoročno, a moguće i dugoročno, a sada se opet vraćamo korak unazad“, smatra Bratić.

Što se tiče smjene, kako dodaje, svim direktorima je prestao mandat i bili su dužni da raspišu konkurse. „Direktori su znali za tu obavezu, ali nisu obrazovali školske odbore i stekli su se uslovi da budu razriješeni. Što se tužbi tiče, većina bivših direktora je i dalje na poslu, osim oni koji to nijesu htjeli, pa su se vratili partijskim dužnostima, koje su obavljali i dok su bili direktori“, rekla je Bratić.

Prema njenim riječima, kada bi svi direktori koji su tužili ministarstvo dobili presudu i kada bi ona bila potvrđena, iznos koji bi država platila bio bi manji od realne cijene stana od 90 kvadrata i 40.000 evra koliko je stan plaćen.

“Mnoga ministarstva su ranije platila ogromne odštete, npr. odštete profesora Univerziteta Crne Gore koji su otpušteni jer su radili istovremeno na dva mjesta. Još jednom da ponovim, svi da dobiju sve presude i da potvrdi Viši Sud, iznos ne može biti veći od sume koja je razlika između realne vrijednosti stana od 90 kvadrata, koje je dobio ne samo jedan ministar, nego mnogi i niži službenici i 40 hiljada evra koliko je realno plaćen“, dodala je Bratić.

Ona je podsjetila da je započeta izrada zakona o visokom obrazovanju i najavljene bitne promjene u školstvu, a nada se da će to biti završene tokom mandata ove vlade.