Borba za prirodna nalazišta: Turska tajno podijelila Mediteran

Parlament u Ankari je po hitnom postupku ratifikovao memorandum o povlačenju pomorske granice u istočnom Sredozemlju između Turske i Libije, što je izazvalo kritike u Atini koja je ostala po strani tog dogovora. Dokument je odmah parafirao predsjednik Tajip Erdogan i već je proslijeđen Ujedinjenim nacijama da se registruje.

Ta žurba nije slučajna: prema nalazima američkih i norveških stručnjaka u dubinama Sredozemnog mora kriju se ogromne rezerve prirodnog gasa i sirove nafte, najveće koje su u poslednje vrijeme otkrivene u tom dijelu svijeta.

U Ankari su već objavili mapu prema kojoj će veći dio istočnog Sredozemlja, prema nekim računicama više od 400.000 kvadratnih kilometara, biti turska ekonomska zona u kojoj će moći da obavlja podvodna bušenja i istraživanja. Pri tome se ignoriše grčko ostrvo Krit, maltene kao da ne postoji.

To je urađeno „na osnovu međunarodnog pomorskog prava”, koje u poslednje vrijeme u Turskoj tumače onako kako to njima odgovara, kažu u Atini. Memorandum su bez medijske pompe 27. novembra u Istanbulu potpisali predsjednik Tajip Erdogan i libijski premijer Fajez al Saraj, čija je vlada priznata u UN. U Ankari je zvanično potvrđeno da je taj dokument već proslijeđen UN, kako bi se na Ist riveru i oficijelno registrovala nova realnost u Mediteranu.

„To je grubo kršenje međunarodnog prava”, kaže ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendijas. U Atini sve do potpisivanja memoranduma nisu tačno znali šta se dešava iza zatvorenih vrata, o čemu se u Istanbulu pogađaju dvije muslimanske zemlje. Kada je memorandum potpisan i ugledao svetlo dana, u vladi su zbog toga odlučili da protjeraju libijskog ambasadora Muhameda Junisa Menfija iz Grčke.

„Neprihvatljiva je odluka Atine da zbog toga protjera libijskog ambasadora. Taj dogovor nije bio tajna iako libijski diplomata nije dostavio dokument Grčkoj. Libija je nezavisna i suverena zemlja a ovaj potez pokazuje stvarni karakter Grčke”, kaže šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu i upozorava da će „Turska braniti svoja prava u regionu”.

Zaoštravanje odnosa između Ankare i Atine

Ovo bi moglo da označi novi, još veći sudar dvije susjedne zemlje, koje decenijama ne mogu da nađu pomirljiv jezik oko mnogih pitanja: položaja manjina u jednoj i drugoj zemlji, širine teritorijalnih voda oko ostrva u Egeju i vazdušnog prostora iznad njih, kao i rješavanja „kiparskog problema”. Sada je u gro planu nesporazum oko određivanja pomorske ekonomske zone. Da su odnosi između Ankare i Atine na velikoj provjeri potvrdio je i nedavni susret Erdogana i premijera Kirijakosa Micotakisa u okviru samita NATO-a u Londonu, posle koga je samo neodređeno konstatovano da postoje problemi koji opterećuju odnose dvije susedne zemlje i da ih treba rješavati.

Ankara je prošle godine blokirala grčka podvodna istraživanja istočno od Kipra koje je organizovala legalna vlada u Nikoziji, član UN i EU. U međuvremenu Ankara je u sporno područje uputila svoje brodove koji sada tragaju za naftom i gasom pod izgovorom da to podvodno blago podjednako pripada i turskoj manjini koja je na sjeveru ostrva proglasila nepriznatu državu. Taj potez Ankare naišao je na osudu u EU koja prijeti da će protiv Turske preduzeti sankcije ukoliko nastavi da ugrožava suverena prava međunarodno priznate zemlje – Republike Kipar.

U vladi u Nikoziji kažu da ta prirodna nalazišta pripadaju svim građanima Kipra, ali tek kada se dvije zajednice – grčka i turska – ponovo ujedine i stvore jedinstvenu državu. Ali, pregovori o ponovnom ujedinjenju koji se sa prekidima decenijama vode pod pokroviteljstvom UN tapkaju u mjestu i dvije strane skoro dvije godine ne mogu da se nađu za istim stolom. Generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Guteres sada pokušava da ubijedi lidere dvije zajednice da nastave dijalog, ali pitanje je kako će oni reagovati posle najnovijih nesporazuma Ankare i Atine.