Bezbjednosne službe spriječile formiranje radikalne islamske ćelije: Državljanin BiH protjeran iz zemlje, pokušao da formira paradžemat

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB), u saradnji sa Upravom policije (UP), spriječila je pokušaj uspostavljanja radikalne islamske mreže u Crnoj Gori, rečeno je nezvanično “Vijestima” iz vrha bezbjednosnog sektora. U sklopu te akcije, iz zemlje je protjeran državljanin Bosne i Hercegovine Haris Šundo, koji je u Plavu pokušavao da formira paradžemat – paralelnu vjersku zajednicu van okvira zvanične Islamske zajednice Crne Gore.

“To je jedna od posljednjih operacija koju su realizovali ANB i UP”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Tvrdi da je njihova brza i pravovremena reakcija u tom slučaju bila presudna za sveukupan bezbjednosni ambijent u zemlji:

Iz ANB-a zvanično su kazali da u Crnoj Gori postoji nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije.

“U Crnoj Gori, do sada, nije izvršen teroristički napad u ime religije ili vjere. Međutim, u Crnoj Gori egzistira nekoliko radikalnih selafijskih grupa podijeljenih u više frakcija, koje se nalaze na različitim nivoima radikalizacije”, odgovorili su iz tajne policije.

ANB je saopštila da se “uočava međunarodna komponenta u aktivnostima pripadnika tih grupa i njihova fokusiranost na pokušaje širenja radikalnih ideologija”:

“Prevashodno na mlađu populaciju, kao i dalji nastavak radikalizacije pripadnika RAE populacije. Regionalno povezivanje radikalnih selafijskih grupa iste ideološke profilacije se ogleda kroz međusobne posjete, povremene boravke radikalnih vjerskih propovjednika iz regiona i dijaspore, formiranje lokalnih i regionalnih grupa na aplikacijama za enkriptovanu komunikaciju, dijeljenje propagandnog materijala i slično. Radikalni vjerski propovjednici, od kojih su neki nakon izdržane kazne već na slobodi, imaju dominantni uticaj na selafijsku scenu u Crnoj Gori. Međutim, kako u Crnoj Gori nema istaknutih lokalnih propovjednika, radikalne selafijske strukture se, u zavisnosti od ideološke orijentacije, oslanjaju na propovjednike iz država regiona”, odgovorili su iz tajne policije na set pitanja o prisutnosti radikalnih mreža u Crnoj Gori, ali i na ona o Harisu Šundu.

Izvor iz vrha bezbjednosnog sektora pojasnio je da su tajna i javna policija utvrdile da je evidentna prisutnost većeg broja propovjednika koji djeluju izvan Islamskih zajednica i koji su protokom vremena ostvarili veliki uticaj, posebno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu*.

“Ako se zna da je prihvatanje radikalnih stavova ključni faktor u daljoj radikalizaciji, neophodno je problem rješavati u početnoj fazi, jer ukoliko to izostane jedan broj lica će ući u začarani krug iz kojeg nema povratka. Prepoznajući ove probleme obavještajno-bezbjednosni sektor Crne Gore je u kontinuitetu angažovan na sprječavanju svih vidova devijacija koje mogu doprinijeti daljoj radikalizaciji. Kroz čitav niz preventivnih aktivnosti da sada je uspijevao da se izbori sa problemima radikalizacije koja vodi ka terorizmu iako je svjestan da zbog regionalnih uticaja taj problem nije moguće u potpunosti iskorijeniti ali je moguće djelovati kako bi se držao na društveno prihvatljivom nivou”, kazao je isti izvor.

Iz bezbjednosnog sektora nezvanično su kazali i do kakvih su sve podataka došli operativci tajne policije, tokom realizacije jedne od poslednjih aktivnosti.

“Poznato je da među vehabijama u Plavu, koje je Haris Šundo okupio bilo i onih koji su pripadali grupi plavskih vehabija, Omara Redžepagića i Džemala Canovića, koji su se priključili ISIL-u u Siriji. Nakon propasti ISIL-a, Omar Redžepagić je završio u kurdskom zatvoru, dok se za Džemala Canovića smatra da je poginuo boreći se na strani ISIL-a”, rekao je isti sagovornik.

Izvor iz vrha bezbjednosnog sektora objasnio je da su radikalne islamske mreže naglašeno zainteresovane za Ulcinj, a najavio je i nastavak akcija na eliminaciji prijetnji.

“Pored Plava, regionalne radikalne mreže pokazuju pojačano interesovanje za Ulcinj, koji nije samo interesantan turističkim investitororima. Njihovo prisustvo i djelovanje je u fokusu bezbjednosnih službi i za očekivati je nastavak akcija na eliminaciji prijetnji. Naglašavam, pravovremena reakcija crnogorskih službi u ovom slučaju izuzetno je važna za sveukupan bezbjednosni ambijent”, kazao je on.

Deportovan iz Srbije

Sagovornik “Vijesti” iz bezbjednosnog sektora objasnio je da je boravak Šunda u Crnoj Gori detektovan nakon prošlogodišnjih antiterorističkih akcija bezbjednosnih službi u Srbiji.

Taj državljanin BiH, iz Srbije je deportovan nedugo poslije terorističkog napada ispred izraelske ambasade u Beogradu, 29. juna 2024. godine. Tog dana Miloš Žujović je ranio pripadnika tamošnje Žandarmerije Miloša Jevremovića.

(Vijesti)