Ambasadori NATO država kroje kapu u ANB-u

U Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) ima 76 službenika koji ispunjavaju uslove da budu penzionisani na osnovu vladinog Predloga izmjena zakona o ANB. Tim izmjenama se, pod pritiskom NATO partnera, pokušava rješiti problem kadrova navodno povezanih sa Rusima.

Reforma bezbjednosnih službi, koja podrazumijeva i odlazak znatnog broja službenika ANB-a, uz vladavinu prava, ključni je uslov da Crna Gora do kraja 2015. dobije pozivnicu za NATO.

Predlogom zakona, o kome poslanici treba da se izjasne naredne sedmice, predviđa se da po sili zakona u penziju idu oni službenici ANB koji su do kraja 2014. napunili 50 godina i imaju 30 godina staža, od čega 15 godina u toj službi. Njima radni odnos prestaje najkasnije do 1. marta.

Prema podacima koje je potpredsjednik Vlade Duško Marković dostavio poslaniku SNP-a i članu Odbora za bezbjednost Velizaru Kaluđeroviću njih ima 39.

Za penziju pod povoljnim uslovima do 1. marta, kako je Marković naveo u odgovoru, može da se prijave i 37 službenika koji su 31. decembra 2014. navršili najmanje 50 godina i imaju 20 godina radnog staža, od čega pola u ANB-u.

Koji je to dio službenika ANB, nepoznanica je, ali se procjenjuje da je u pitanju četvrtina. Agencija je 2007. imala oko 400 službenika, a sredinom prošle godine oko 300. Na sajtu ANB-a piše da je od ukupnog broja zaposlenih 16 odsto starije od 50 godina, a 54 odsto između 40 i 50 godina, što ne isključuje mogućnost da i među njima ima kontroverznih.

Dio ambasadora NATO-a u Crnoj Gori, prema informacijama “Vijesti”, imaju upute svojih centrala da pomno prate reformu bezbjednosnog sektora, posebno “čišćenje” ANB-a.

NATO, kako je “Vijestima” saopštio izvor iz diplomatskih krugova, neće dozvoliti da Crna Gora pristupi njenim podacima sve dok ne bude uvjeren da su oni sigurni.