IN4S

IN4S portal

140 godina od rođenja patrijarha dr Gavrila Dožića: Vodio Srbe u vrijeme velikh iskušenja! (8)

1 min read
Prilikom stvaranja Kraljevine SHS dr Gavrilo Dožić je, kao što smo naveli, izrazio bojazan da bi srpski identitet u njoj mogao da se izgubi

Patrijarh Gavrilo Dožić

Piše: Miljan Stanišić

Prilikom stvaranja Kraljevine SHS dr Gavrilo Dožić je, kao što smo naveli, izrazio bojazan da bi srpski identitet u njoj mogao da se izgubi, jer Hrvati u njoj nijesu iskreno pristupili (iako su oni prvi zagovornici jugoslovenstva), o čemu on nakon njenog stvaranja i problemima u funkcionisanju, a sve na štetu srpskog naroda, ističe: „Srpsko ime nema pravo niko da menja. Mi želimo da ostanemo ono što su bili naši preci. Srbi ne mogu da sahranjuju svoju prošlost i naše obilježje. Prvo Hrvati treba da se izjasne za jugoslovenstvo. Oni su prvi bili nosioci jugoslovenske misli i da su Srbi i Hrvati jedan narod. Zašto to i danas ne rade? Oni žele da ostanu samo Hrvati. Zašto sada da ih Srbi sile na jugoslovenstvo, koje oni neće? Mi smo Srbi dokazali zauvek da smo za zajedničku državu, i to smo svojim životima, prolivenom krvlju i rasutim grobovima svakome dokazali“.

Akademik Zoran Lakić navodi i da je kralj Aleksandar puno držao do stavova mitropolita Gavrila po nekim važnim pitanjima, pa ga je tako pozvao kod njega u kabinet da mu obrazloži zašto je bio primoran da zavede diktaturu 1929. godine, tzv. Šestojanuarsku diktaturu: „Prijem kod kralja Aleksandra i detaljno obrazloženje uvođenja Šestojanuarskog režima samo su još jedna potvrda visokog ugleda dr Gavrila Dožića i izuzetnog uvažavanja koje je jugoslovenski narod gajio prema njemu. Zato mu je i 1924. i 1932. godine energično odbio ostavku na položaj cetinjskog mitropolita, ističući da je on ‘danas najpotrebniji Crkvi i narodu’ „. (dr Zoran Lakić, n.dj., str. 80)

Kralj Aleksandar je naveo veliku zaslugu mitropolita Gavrila za obnavljanje kapele i grobnice vladike Rada: „Živo se sećam Vaših ogromnih napora za obnavljanje grobnice Vladike Rada na Lovćenu, čije su kosti neprijatelji , osnosno Austro-Ugarska iz pakosti i zavidljivosti preneli sa Lovćena na Cetinje i porušili kapelu na Lovćenu. Vi ste mi mnogo pomogli da učinim, kao potomak vladike Rada, ono što je trebalo, da se obnovi njegova kapela u duhu koji je on izričito zahtevao u svome testamentu i koji ste vi želeli da poštujete kao nadležni mitropolit i njegov naslednik“.

Akademik Lakić ističe da je kralj Aleksandar na kraju razgovora mitropolita Dožića zamolio da ostane „bezuslovno i dalje na svome položaju“, a na „dužnosti koji vam je Bog odredio, da budete naslednik  i čuvar najsvetijeg kraja srpskog naroda i cele naše države Jugoslavije“. (dr Zoran Lakić, n.dj., str. 80, 81) Mitropolit dr Gavrilo Dožić je 1935. g. napisao predgovor za knjigu „Poslanice Crnogorcima, Brđanima i Primorcima“, knj. 1, koju je, u izdanju Cetinjskog istorijskog društva, priredio Dušan Vuksan.

U ime SPC izabrana je delegacija u sastavu dr Gavrilo Dožić, mitropolit Crnogorsko-primorski, kao šef delegacije, i episkopi Nikolaj Velimirović i Irinej Ćirić, koji su 5. decembra 1936. g. prenijeli predsjedniku Kraljevske vlade memorandum Sabora o projektu konkordata sa Vatikanom. To se naročito odnosilo da je time priznata izvjesna supremacija Rimokatoličke crkve, čime se državni organ stavlja u podređen položaj i time šteti državnim interesima, pri čemu se nepovoljno mijenja i položaj SPC. To je u oštrijoj formi ponovio i patrijarh SPC Varnava Rosić o pravoslavnoj Novoj godini 1937. g., optužujući vlastodršce da su „izgubili pamet“ i prave pakt sa „crnim poglavarom crne internacionale“ i tim ugovorom hoće „da dovedu do trijumfa toga poglavara na Balkanu, za kojim teži hiljadu godina“, i da time žele da „do srži zatruju naš zdravi srpski nacionalizam“. Međutim, ova patrijarhova izjava je bila u javnosti bitno cenzurisana, ali se ubrzo pojavio letak pod nazivom „opomena izdajnicima vere pravoslavne, u kome je prezentovana njegova cijela izjava. (Arhiv Jugoslavije, Beograd, reg. br. 102-7-18 i 37-23-182)

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S

Pročitajte JOŠ:

Feljton, 140 godina od rođenja patrijarha SPC dr Gavrila Dožića: Vodio Srbe u vremenima velikih iskušenja (6)!

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *