Gejtstoun institut: Vrijeme je da se stavi tačka na priključenje Crne Gore u NATO

Da li država uključena u finansiranje islamskog terorizma zaslužuje da bude pozvana u najveći vojni savez i dobije sve priviliegije koje s tim idu? Mnogi navode da je upravo ovo sličaj sa malom balkanskom državom Crnom Gorom, čije će članstvo u NATO uskoro razmatrati američki Senat, navodi se u analizi Gejtstoun instituta (Gatestone Institute).

„Prema istrazi koju su 2016. godine sproveli balkanski novinari Marko Vešović, Vladimir Otašević i Hasan Hajdar Dijab crnogorska vlada je direktno umiješana u finansiranje islamskog terorizma. Preciznije, između 2013. i 2015. godine, 2.3 miliona kilograma cigareta je ilegalno dopremljeno iz crnogorske luke Bar do libijske obale koja je pod kotrolom terorista bliskih Al-kaidi i ISIS-u. Oni tvrde da prenos ovolikog tereta ne bi bio moguć bez izričitog odobrenja visokih crnogorskih zvaničnika. Vešović je u intervjuu za „Sputnjik“ kazao da je iza svega stoji bivši crnogorski premijer Milo Đukanović, koji je na vlasti bio zadnjih četvrt vijeka“ navodi novinar Gregor Konlobr.

On je napomenuo da je italijansko tužilaštvo 2001. godine otkrilo da je Đukanović, u saradnji sa italijanskim kriminalnim grupama, umiješan u šverc cigareta preko Jadranskog mora tokom devedesetih godia. Optužbe su odbačene zbog Đukanovićevog diplomatskog imuniteta ali tek nakon što je on priznao svoju umiješanost u ovu kriminalnu aktivnosti.

„Ista crnogorska elita je (sada) umiješana u veoma složen sistem organizovanog kriminala, zasnovanog na švercu cigareta u sjevernu Afriku. Tokom devedesetih one su švercovane u Italiju, a sada, vidimo, da su pronašli novo tržište,“ prenosi novinar navode Vešovića.

U članku Gejtstoun instituta se navodi da su, dok je Đukanović bio zaokupljen potpisivanjem protokola o pridruženju u NATO u maju 2016. godine, tovari ilegalnih cigareta iz Crne Gore očigledno krčili sebi put ka područjima koje kontroliše ISIS.

„Ubrzo nakon toga Đukanovića je dočekao tadašnji američki predsjednik Barak Obama u Njujorku i pohvalio njegovu zemlju za postignuti napredak. Prema Volstrit žurnalu, i predsjednik Tramp takođe želi da se Crna Gora priključi NATO-u, kaže Konlobr ali napominje:

„Kako je primijetio politički komentator Gaj Milijer, Tramp je prvi američki predsjednik koji je militantni islam označio kao glavnog neprijatelja. S ove tačke gledišta, priključenje Crne Gore u NATO bi moglo biti problematično. 

Štaviše, mnogi Crnogorci nisu oprostili Zapadnoj alijansi neke od njenih akcija tokom rata na Kosovu, uključujući i bombardovanje Srbije i Crne Gore 1999. godine. To objašnjava zašto se u anketi sprovedenoj u decembru 2016. godine svega 39.5% građana opredijelilo za NATO članstvo dok je 39.7 % bilo protivno i 20 % neodlučenih. I druge su ankete pokazale sličan rezultat. Đukanović i njegova partija su možda sremni da uvuku svim silama Crnu Gori u NATO, ali koliko koliko posvećen saveznik ona može biti?“

Crna Gora – autokrativna, povezana sa organizovanim kriminalom, u kojoj se guši sloboda štampe i izražavanja

„U međuvremenu, zvaničnici NATO-a i Crne Gore spremili su agrument koji bi trebao da opravda njeno priključenje, to su: geopolitički interesi SAD-a i zajedničke vrijednosti koje CG i SAD dijele, a to su ‘demokratija, individualne slobode i vladavina prava’, citirao je zamjernik pomoćnika sekretara odbrane Majkl.R Karpenter,“ navodi se u članku Gejtstoun instituta.

„Drugi problem sastoji se u tome što je crnogorska vladavina prava željen ali nedostignut proces,“ naglašava Konlobr. „Prema istraživanju Fridom hausa (Freedom House) 2016. godine, izvještaju Amensti internešnela (Amnesty International) iz 2015 -2016. godine ili u dodatku iz 2015. godine u Godišnjem državnom izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravim, Crna Gora je opisana kao autokrativna, povezana sa organizovanim kriminalom, u kojoj se guši sloboda štampe i sloboda izražavanja.

U oktobru 2016. godine, parlamentarni izbori su bili kontraverzni a cio proces je bio pun manjkavosti: bile su blokirane telefonske aplikacije za poruke, servisi mobilne telefonije nisu radili, i prijavljeno je više slučajeva kupovine glasova i fizičkog nasilja,“ navodi se u članku Gejtstoun instituta.

Crna Gora nije pouzdan partner Zapadu

„Opozicija je odbacila Đukanovićeve optužbe da je protiv njega pokušan državni udar. Oni sumnjaju da je navodni državni udar zapravo operacija „lažne zastave“ koju je Đukanović koristio često u prošlosti kako bi diskreditovao svoje političke rivale,“ naglašava se u članku.

Konlobr navodi da je Đukanović u oktobru napustio funkciju na koju je došao Duško Marković, bivši šef obavještajne službe i njegov blizak saradnik, „iza kojeg, vjeruje se stoji Đukanović a koji planira da se vrati na vlast tokom predsjedničkiih izbora 2018. godine“.

„Imajući sve ovo u vidu, izgleda da je slučaj priključenja Crn Gore u NATO prilično osjetljiv. Kao što je Dag Bandou, bivši specijalni pomoćnik Ronalda Regana jednom rekao: ‘Kakve god da su vrline Podgorice, nijedna od njih ne odražava ono što je najbolje na Zapadu’.

„Između očiglednih veza sa fundamentalnim terorizmom, nerazvijenom demokratijom, i nedovoljno razvijenom vojskom, Crna Gora još uvijek nije pouzdan partner Zapadu,“ stoji u zaključku članka.